Industrija brze mode našla se pred novim velikim izazovom. Izvršni direktor diva brze mode Hennes & Mauritza (H&M) Karl-Johan Persson upozorio je da bi rastući sram potrošača mogao imati pogubne društvene posljedice. Riječ je o trendu što ga je pokrenula mlada švedska aktivistica Greta Thunberg koja odbija putovati zrakoplovom zbog brige za okoliš. No sada se briga za klimu proširila i na druga područja, uključujući i modnu industriju.
Za jednokratnu uporabu
Brza moda počiva na jeftinoj proizvodnji trendovske odjeće po pristupačnim cijenama, što dovodi do brzog mijenjanja i odbacivanja artikala, a to se onda negativno odražava i na okoliš. Praksa proizvodnje jeftine odjeće u masovnim količinama za praktički jednokratnu upotrebu odnedavno se našla na udaru klimatski osviještene generacije mladih, koja je industriju brze mode nagnala na razmišljanje o alternativnim poslovnim modelima.
Kako javlja Bloomberg, Perssona brine što novi pokret nastoji zabraniti određeno ponašanje. “Traži se da prestanemo raditi određene stvari, da prestanemo letjeti i trošiti”, upozorio je Persson u jednom intervjuu i dodao kako to može neznatno utjecati na okoliš, ali i imati pogubne društvene posljedice.
Persson u rastućem pokretu koji je nadahnula mlada švedska aktivistica vidi stvarnu društvenu prijetnju, pokušavajući uspostaviti ravnotežu između različitih društvenih interesa. Pitanje klime je, kako kaže, “iznimno važno”, ali naglašava i važnost borbe protiv siromaštva.
H&M, modna industrija vrijedna 2,5 milijarde dolara, sve je češće izložena kritikama zbog zagađenja i kršenja radničkih prava u zemljama u razvoju, u kojima se najčešće proizvodi odjeća koja se prodaje na H&M-ovim policama. Nevladine organizacije upozoravaju na neodrživo stanje u tekstilnim tvornicama koje proizvode za H&M, dok klimatski aktivisti izvještavaju o klimatski škodljivoj praksi modne industrije, koja uključuje i korištenje neodrživih materijala i tkanina, otrovnih boja za obradu i plastike za pakiranje.
Ekonomska komisija UN-a problem vidi u tome što potrošači žive u vrijeme brze mode, koja je prouzročila krizu okoliša i društvenu krizu jer je industrija odjeće odgovorna za 10 posto globalne emisije plinova i troši više energije od zrakoplovstva i pomorskog prijevoza zajedno.
Bloombergov analitičar maloprodaje Charles Allen naglašava pak da jeftina moda potiče potrošače da kupuju sve više i češće i da bacaju proizvode koji su još uvijek nosivi, ali da sada nova generacija kupaca želi proizvode onih proizvođača koji im pomažu donijeti dobre odluke u pogledu očuvanju okoliša.
Sto posto održive tkanine
Iz H&M-a objašnjavaju da se 70 posto utjecaja modne industrije na okoliš događa u proizvodnom procesu, obećavajući da će u idućem razdoblju smanjiti emisije štetnih plinova i da će do 2040. godine ta kompanija biti “klimatski pozitivna”, dok su se u Zari, koja je suočena s istim problemom, obvezali da će do 2025. u potpunosti prijeći na 100 posto održive tkanine.
Iz H&M-a poručuju da je ta kompanija najveći svjetski korisnik organskog i recikliranog pamuka, te da su počeli eksperimentirati i s proizvodnjom na nekonvencionalnim tkaninama, poput starih ribarskih mreža i kore citrusa, koje je lako reciklirati, potičući usto i korištenje obnovljive energije. Prema Perssonovom mišljenju, takve su stvari, poput ekoloških inovacija i novih materijala u proizvodnji, daleko bolji način za borbu protiv klimatskih promjena od “moratorija na potrošnju”.
