U Sloveniji je prošle godine rekordnih 56.128 zaposlenih bilo na bolovanju. Time je izgubljeno više od 20 milijuna kalendarskih dana. Razlog tome je što slovenski bolnički sustav ne poznaje vremensko ograničenje, stoga se ne može usporediti s drugim državama u Europi. Takav sustav u Europi poznaje samo Bugarska.
"Stanje je posljednjih godina zabrinjavajuće", upozorava Ana Vodičar, voditeljica područja za odlučivanje o pravima i medicinskim proizvodima u Zavodu za zdravstveno osiguranje, piše 24ur.
Prošle je godine na bolovanju bilo rekordnih 56.128 zaposlenika, što je 84,8 posto više nego 2014. godine. Imaju i rekordera, koji ne radi već 12 godina jer je na bolovanju.
- Naše zakonodavstvo, jedino još Bugarska ima takav propis, ne poznaje vremensko ograničenje bolovanja. U stranim sustavima privremena nesposobnost za rad u pravilu traje jednu, možda i tri godine. Onda slijedi, ako je netko još uvijek nesposoban za rad, trajniji oblik nesposobnosti ili privremene nesposobnosti. U Sloveniji toga nemamo. Ako je netko nesposoban za rad i ostane na listi bolovanja, to mu ne može prestati samo zato što je bio na listi već nekoliko godina - objašnjava Vodičar.
- S obzirom na to da je sve više ljudi na bolovanju, ne može biti drugačije nego da nam novčane naknade strahovito rastu. Ako smo 2014. još imali oko 225 milijuna rashoda iz zdravstvene blagajne, lani smo isplatili gotovo 700 milijuna eura. To su enormna povećanja. I zato je to toliko zabrinjavajuće - rekla je Vodičar.
U Sloveniji je prošle godine prosječno bolovanje trajalo 13,4 dana. Ali trajanje se razlikuje od regije do regije. Najduže ih nije bilo u Koruškoj – 19,3 dana, a najmanje u Goriškoj, točnije 11,7 dana, piše 24ur.
