Umirovljenicima u Hrvatskoj u listopadu stiže još jedan dodatak na mirovinu. Korisnici s mirovinom od 650 do 840 eura imaju pravo na 60 eura. No, problem će biti porez na mirovine.
Mirovinski analitičar Željko Šemper kaže za Mirovine.hr da se porez ‘udara’ na svaku mirovinu iznad prosjeka. Cenzus za isplatu pomoći, kako je pojasnio, trebao bi ujedno biti i iznos neoporezive mirovine. Ovdje se radi o još jednom dodatku koji stiže u listopadu, ali i sve većem porezu na mirovine. Naime, umirovljenici s mirovinama od 650 do 840 eura ostvaruju pravo na 60 eura dodatka, no mnogi će od njih državi do kraja godine u preostala tri mjeseca kroz porez na mirovinu dati više nego što će dobiti.
– Uskoro stiže i povećanje cijena plina i struje od 10 posto. Umirovljenici su već u panici od hladne zime, ali nema zime, tu je vaš ‘Baja’. Premijer odmah daje dodatak, već deveti po redu! Stari cenzusi, poznati iznosi dodatka. Na jednoj TV gledamo oduševljenje starijih gospođa koje baš silaze s Dolca s punim cekerima. Ali, da baš ne bude sve sjajno i bajno, tu je i drugi ‘Baja’, Primorac koji je smislio kako od tog dodatka malo puniti i državni proračun, jer tamo fali 1,6 milijardi eura. Da, malo su se dečki zaigrali uoči izbora, pa povećali plaće državnim i javnim službenicima za 32 posto, komentira za Mirovina.hr mirovinski analitičar Željko Šemper.
Porezni odbitak trenutno iznosi 560 eura, a pomoć se daje umirovljenicima s mirovinama do 840 eura. Tako onima koji imaju od 760 do 840 eura neće do kraja godine ostati ništa od 60 eura dodatka, jer će to državi vratiti kroz porez, a posljednje dvije kategorije bit će u minusu. Kako to izgleda, pogledajte u tablici.
Porez plaćaju svi koji su iznad prosjeka
– Nakon ovog usklađivanja od 7,46 posto, koje je u stvarnosti 7,42 posto, prosječna mirovina je 571,46 eura, a osobni odbitak 560 eura. Dakle, na svaku mirovinu koja je iznad prosjeka plaća se porez! Ima li to još koja država EU?, pita analitičar. Po visini mirovina i udjelu u plaći, pa i po udjelu mirovina u BDP-u (9,5%) smo s Bugarskom na samom dnu članica EU. Zbog čega Hrvatska uopće još udara i porez na takve preniske mirovine, pita Šemper.
– Pa umirovljenici su se u radnom vijeku naplaćali poreza, doprinosa i samodoprinosa. Jadna smo država kad nam čak 760.000 ili 62 posto umirovljenika mora dobiti pomoć. Bio bi minimum da je taj cenzus od 840 eura i osobni odbitak? Ministre, kažete ‘Ambicija Vlade je povećati pravednost poreznog sustava’. Zašto trošak liječenja kod privatnih liječnika zbog predugih lista čekanja, uplate za treći mirovinski stup dobrovoljne štednje ili životna osiguranja nisu porezna olakšica, kad su to bili do 2009., u vrijeme velike krize, zaključuje Željko Šemper.
