Inflacija cijena sladoleda je postala globalni fenomen, na koji potrošači i tvrtke različito reagiraju. Talijani su, na primjer, u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili osjetan pad prodaje sladoleda od 20 posto, a njihovi sladoledari i trgovci važu je li to zbog kišovitog proljeća ili zbog 22 posto viših cijena u odnosu na prošlu godinu.
Pad prodaje prisutan je bio i na drugim tržištima, no on je kompenziran višim cijenama. Obično se u vrijeme visoke inflacije posebno vodi računa o cijenama ključnih prehrambenih artikala: kruhu, mlijeku, jajima, siru, mesu, voću, povrću i uljima, koji su, osim mesa, svi odreda u Hrvatskoj poskupjeli znatno više nego u drugim državama. Odmah nakon toga prati se inflacija kave i sladoleda, dvaju proizvoda povezanih s ugodom i druženjem.
Eurostat je nedavno objavio da je šalica kave u Hrvatskoj lani poskupjela 23, a na razini EU prosječnih 17 posto. Kad se uzme u obzir i ova godina, razlika će biti još i veća. Zasad se europski statistički ured nije bavio novim cijenama sladoleda, no svakodnevno se njima bave potrošači, strani i domaći. Kuglica sladoleda kod nas stoji od 1,5 do tri pa i više eura, što je, prema nedavnoj analizi Večernjakove novinarke Jolande Rak Šajn, koja pedantno prati cijene, gotovo 30 do 50 posto skuplje nego lani. Francuski statistički ured izračunao je da je u Francuskoj kugla sladoleda poskupjela oko 14 posto, a Nijemci kažu da je kod njih sladoled skuplji 18 posto. Kupci su na to odgovorili smanjenom kupnjom ili preusmjeravanjem na jeftinije robne marke. Njemačka, Francuska i Italija tri su vodeća europska proizvođača sladoleda, s tim što Italija posustaje te bi je Španjolska mogla brzo potisnuti na četvrto mjesto.
Nijemci se masovno žale na skupoću jer kuglicu sladoleda plaćaju od 1,50 do dva eura u svakom većem mjestu, dok je u Parizu kuglica 4,20 eura. No onaj tko neće toliko izdvojiti za sladoled iz poznate pariške slastičarnice, može u dućanu litru sladoleda dobiti za tri eura. Toliko otprilike stoji kutija jeftinije marke sladoleda od pola litre u hrvatskim trgovačkim centrima. Pariški je elitni slastičar, prema TF1 info, svojih 4,20 eura raščlanio tako što tvrdi da mu 1,20 eura ode na plaćanje sirovina, posebno voća i mlijeka, daljnjih 1,20 eura odlazi na fiksne troškove kao što su struja i stanarina, a još toliko su plaće pa slastičaru ostaje 60 centi po kuglici. Inače, Nijemci godišnje proizvedu oko 614 milijuna litara sladoleda, a Francuzi i Talijani po nešto više od 500 milijuna litara.
Veće kuglice
Proizvođači se pravdaju da im cijene rastu jer je proizvodnja i čuvanje sladoleda energetski intenzivan posao, puno struje troši se na hladnjače. Ljubiteljima sladoleda može ići u prilog jedino poslovna odluka slastičara da povećavaju gramažu kuglica. Šezdesetih godina prošlog stoljeća standardna težina kuglice bila je od 25 do 30 grama, a danas je tri puta veća. Posljednji poznati podaci Eurostata pokazuju da je 2021. EU proizveo više od 3,1 milijardu litara sladoleda, što je četiri posto više u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj se te godine proizvelo 33 milijuna litara sladoleda, a potrošilo 2,2 puta više – 73 milijuna litara. Njemačka je proizvela u prosjeku najjeftiniji sladoled od 1,4 eura po litri. Francuska je prijavila prosječnu cijenu od dva eura po litri sladoleda, a Italija je prijavila prosječnu cijenu od 2,1 euro po litri sladoleda.
