Reuters je objavio tekst u kojem se poziva na četiri ruska izvora prema kojima bi Vladimir Putin pristao na prekid vatre ako se priznaju sadašnje linije bojišnice. Ako Zapad na to ne bi pristao, on je spreman boriti se i dalje, bez obzira na to koliko bi dug taj rat mogao biti. Navodno je Putin, tako govore tri ta Reutersova izvora, frustriran onime što smatra zapadnim pokušajima da se ometu pokušaji pregovora i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim koji pregovore i isključuje.
Pregovori ili dugotrajan rat
– Putin se može boriti koliko god je potrebno, ali je isto tako spreman na prekid vatre, zamrzavanje rata – rekao je Reutersu jedan od tih neimenovanih izvora. Agencija navodi kako se redom radi o visokopozicioniranim službenicima ruske administracije od kojih su neki čak i jako bliski Putinu. Sam ruski predsjednik bio je upitan o ovom Reutersovu tekstu za posjeta Bjelorusiji. I nije odbio odgovoriti niti je bio ironičan.
– Neka se pregovori nastave. Ali oni se moraju temeljiti na realnostima s terena i na planu koji je dogovoren u prethodnom pokušaju iz prvih tjedana rata. Ne samo na temelju onoga što želi samo jedna strana, kazao je Putin. No Ukrajinci tvrde da se jednostavno radi o Putinovoj obmani kako bi skrenuo pozornost sa skorašnjeg mirovnog summita u Švicarskoj na rasporedu sljedećeg mjeseca te da šalje lažne signale o tome da želi zaustaviti rat. Tako barem kaže ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
– Putin u ovom trenutku nema nikakve želje okončati svoju agresiju protiv Ukrajine. Samo principijelan i jedinstven glas globalne većine može ga prisiliti da odabere mir umjesto rata, rekao je Kuleba. Tumači se i kako je imenovanje Andreja Belousova na mjesto ministra obrane signal da se Putin priprema na dugotrajan rat jer je zadatak tog ekonomista ustrojiti gospodarstvo da djeluje u uvjetima ratne ekonomije. Iako jedan od tih Reutersovih neimenovanih izvora tvrdi kako je Putin uvjeren da su dosadašnji dobici u Ukrajini dovoljni da Rusima proda priču o pobjedi. Nije sasvim jasno kako jer u Ukrajini nisu dosegnuti ni minimalni ciljevi. Isto, malo je drugoga po čemu se može zaključiti da je ruski predsjednik doista spreman barem na primirje. Primjerice, barem toliko koliko se kroz zapadne medije provlači teorija o Putinovoj spremnosti za mir, toliko se kroz ruske provlači pitanje legitimiteta Volodimira Zelenskog koji nije raspisao redovite izbore.
– Svjesni smo da je legitimitet sadašnjeg šefa ukrajinske države završen. Tako nije tek isprazno pitanje s kim bi Moskva trebala voditi pregovore, rekao je Putin novinarima za posjeta Minsku te se osvrnuo na mirovni summit u organizaciji druge strane. Prema njemu, temeljna svrha konferencije u Ženevi je potvrditi legitimitet Zelenskog.
Upitan mu legitimitet Zelenskog
Istaknuo je kako Rusija treba pregovarati samo s legitimnim predstavnicima, a da njih treba odrediti sama Ukrajina. – Prvo, mislim, s pozicije parlamenta, Ustavnog suda ili nekih drugih institucija – kazao je ustvrdivši kako Rusija nije nikada odbila pregovore. Putina bi na stvarne pregovore mogla motivirati situacija na bojišnici gdje njegova vojska ima inicijativu, ali napreduje izuzetno sporo te, naravno, ne bez gubitaka. Kao što sankcije u nekim sektorima ipak nanose štetu.
Primjerice, Putin Kinu gleda kao na zamjensko tržište za svoj plin koji više ne može toliko prodavati Europi. Kinezi se nisu doimali previše zainteresiranima, više ih, čini se, zanima postizanje mira. – Kina nije ta koja je stvorila sukob u Ukrajini niti je u njemu sudjelovala. Što se tiče Ukrajine, kinesko je stajalište bilo pravedno i objektivno. Aktivno smo radili na promicanju pregovora za mir i političko rješenje, poručili su jučer iz kineske ambasade u Washingtonu nastavljajući kako Kina "nikada ne potpiruje vatru niti traži sebičnu korist i sigurno neće prihvatiti da bude žrtveni jarac".
