Srednjoškolci i studenti najbrojniji su i najinformiraniji posjetitelji Memorijalnog centra Nikola Tesla u Smiljanu. Zašto dolaze i što mogu očekivati u rodnom selu velikoga genija znaju i drugi naši građani, kojima je to obično izlet za vikend. Stranci, koji svrate na putu prema moru, najčešće nemaju ideju što znanstvenika svjetskoga glasa povezuje sa Smiljanom, ali su dovoljno radoznali da tome posvete nekoliko sati. Svih njih u posljednje vrijeme godišnje bude više od 40.000, lani konkretno 48.592, a praktički je svaki drugi posjetitelj učenik ili student. U ukupnom broju gostiju koji su u 2019. posjetili Smiljan i Teslinu rodnu kuću bilo je 12.385 stranaca. I to mahom Amerikanaca, Kanađana, Francuza i Engleza.
Misle da je rođen u Americi
Posjetitelji iz bližih zemalja rjeđe zađu u ovo seoce s dvjestotinjak stanovnika, a gosti s drugih kontinenata često nemaju gotovo nikakvo znanje i informacije o Tesli. Mnogi još miješaju Hrvatsku, Srbiju i Jugoslaviju, a Amerikanci čak dođu uvjereni da je Tesla rođen u SAD-u i misle da je Smiljan tek neka usputna stanica u njegovu životu.
Kako bilo, broj posjetitelja Memorijalnog centra, unatoč izostanku velike, skupe promocije, pomalo raste. U prvim godinama nakon otvaranja 2006. bilo ih je po 30.000, a na rast znatno utječu i oznake postavljene 2011. duž autoceste. Stranci često priznaju da nisu planirali posjetiti Smiljan, ali da su ih ploče zaintrigirale. U Memorijalnom centru kažu da im veliku uslugu, i ne znajući, čini Elon Musk sa svojim Teslom. To ime u kontekstu automobila budućnosti ima odjeka širom svijeta, pa u Centru “kuhaju” zanimljivu ideju.
Hrvatska najpozvanija
– Nismo još sve osmislili i tek trebamo stupiti u kontakt, ali planiramo pozvati gospodina Muska, kad bude u ovom dijelu Europe, da dođe u naš Smiljan i Liku. Voljeli bismo da osjeti prirodu u kojoj je Tesla odrastao i smišljao svoje prve ideje, ali, naravno, i da kuša sve ličke specijalitete – otkriva Ana Marija Šolaja, stručna voditeljica Memorijalnog centra Nikola Tesla.
Za PR stručnjaka Božu Skoku, koji smatra da nedovoljno koristimo Teslu u promociji i pozicioniranju Hrvatske, ideja je odlična. – Trebalo bi raditi i na tome da se ondje promoviraju novi Teslini modeli automobila. Mislim da bi to poduzetnom vizionaru Musku bilo zanimljivo. Nama, pak, treba više mašte i vizija. Tesla je bio baš to i samo trebamo od njega učiti – kaže Skoko i ističe da se stvari ipak pokreću.
– Godine su propuštene, ali u posljednje je vrijeme bilo dobrih pokušaja, poput međunarodne izložbe o Tesli do nominacije kulturne rute Tesla Network pri Vijeću Europe. Dobar je potez i preimenovanje Tehničkog muzeja u Tehnički muzej Nikole Tesle, a mislim da bi bilo mudrije da se Memorijalni centar brendira kao rodni dom Nikole Tesle jer bi prolaznicima poveznica time bila puno jasnija. Inače, Tesla je u svijetu sve popularniji, njegovu slavu koriste drugi, prije svega SAD, a Hrvatska ima najviše aduta da ga veže uz sebe. Tesla je ovdje rođen, odrastao i školovao se. U izrastanju mladog Nikole u budućeg genijalca uvelike je pomogla karlovačka gimnazija na Rakovcu i profesor Martin Sekulić, o čemu se malo zna. Istina je da je u SAD-u realizirao najveće projekte, ali ni SAD mu se nije odužio na pravi način. U Beogradu je za života bio samo jedan dan. Prema tome, pozvaniji smo od drugih, ali nismo iskoristili priliku. Krajnje je vrijeme da se uz kompleks u “inspirativnom” Teslinu kraju razvije atraktivna manifestacija i druga turistička ponuda – zaključuje naš sugovornik. Možda, za početak, i da Gospić vrati Teslin trg i u ratu srušen spomenik.
Centrom se oduševe, ali sve drugo im je za selo takvog velikana preskromno
Strani gosti u Smiljanu, koji im uz Memorijalni centar nudi jedan kafić, restoran i tri domaćinstva koja primaju turiste, često u nevjerici gledaju Teslinu rodnu kuću. “Teško im je vjerovati da takav genijalac potječe iz obične seoske kuće. Čude se i što oko kuće velikog Tesle nema nekih drugih sadržaja, restorana, trgovina... Centrom se oduševe, ali sve drugo im je, za rodno mjesto takvog velikana, previše skromno...”, kazuje jedan od troje iznajmljivača u Smiljanu. Posla nemaju puno unatoč cijeni noćenja od oko sto kuna. “Turisti su rijetki, prespavaju obično oni koji dođu ponedjeljkom, kad je Centar zatvoren, pa čekaju utorak. Više smo očekivali kad smo uredili apartman. Sad to više radimo iz hobija, da prostor ne propada zatvoren”, kaže naš sugovornik.
