Rat u Ukrajini ušao je debelo u treću godinu, a ne samo da se ne smiruje nego se ratni sukobi sve više rasplamsavaju te su razaranja i stradanja s obje strane sve veća. Zadnjih nekoliko tjedana ruska vojska napreduje u harkivskoj oblasti pri čemu je zauzela više ukrajinskih naselja. Sve više se piše kako je i sam Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, ugrožen. U isto vrijeme ukrajinske snage dalekometnim raketama i dronovima napadaju Krim i ruski grad Belgorod.
Odredbe zakona
Za razliku od Rusije, koja i dalje ima velike kapacitete i rezerve, Ukrajina se sve više suočava ne samo s nedostatkom naoružanja i streljiva nego i kroničnim nedostatkom ljudstva spremnim da se uključi u obranu. Suočen s tim problemom, predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski potpisao je novi Zakon o mobilizaciji koji je jučer stupio na snagu. Prema tome zakonu u periodu mobilizacije, muški građani Ukrajine u dobi od 18 do 60 godina moraju obavezno nositi dokumente o vojnoj registraciji uz osobne dokumente prilikom prelaska granice. Zakonom je predviđeno da su muškarci od 18 do 60 godina dužni nositi sa sobom vojne isprave i pokazati ih na zahtjev policajca i graničnih službenika.
Sankcije za one koji pokušavaju izbjeći mobilizaciju od sada će biti strože, a zakon će olakšati i procedure novačenja jer se uvodi digitalna baza podataka. Tim se zakonom, za koji se i prije usvajanja govorilo da je sporan, povećavaju sankcije za kršitelje zakona. Ukrajinski mediji su pisali i kako je konačna verzija prijedloga zakona omogućila služenje vojske za osobe osuđene za ubojstvo iz nehaja, osim u slučajevima kada je počinitelj bio u alkoholiziranom stanju. Procjenjuje se kako bi na taj način Ukrajina mogla popuniti svoje redove s oko 20.000 osuđenika čime bi se u isto vrijeme smanjila i prenapučenost u ukrajinskim zatvorima. Spuštena je i minimalna dob za obveznu vojnu službu s 27 na 25 godina pri čemu muškarci ispunjavaju uvjete za regrutaciju čim navrše 25 godina. Puno bure izazvala je odluka koja je uklonjena u posljednji trenutak, a njome se predviđa demobilizacija vojnika koji su odslužili 36 mjeseci, što je težak udarac za one koji se bore već više od dvije godine.
U takvoj atmosferi u Ukrajini francuski predsjednik Emmanuele Macron predložio je da se za vrijeme Olimpijskih igara u Parizu, koje se održavaju od 26. srpnja do 11. kolovoza, sklopi primirje s Rusijom. Međutim, taj prijedlog je Zelenski odbio što je i potvrdio u razgovoru za agenciju France press.
– Rekao sam: 'Emmanuele, ne vjerujemo u to. Zamislimo na trenutak da postoji primirje. Prije svega, ne vjerujemo Putinu. Drugo, on neće povući svoje trupe. Treće, reci mi Emmanuel tko jamči da Rusija neće iskoristiti ovo da dovede svoje trupe na naš teritorij, Nismo protiv primirja, nismo protiv kraja rata. Ali želimo pravedan kraj ovog rata. Mi smo protiv primirja koje bi išlo na ruku neprijatelju' – rekao je Zelenski.
U pojašnjenju svoje ideje Macron je rekao kako želi učiniti sve da za vrijeme Olimpijskih igara u cijelome svijetu vlada olimpijsko primirje. Prema njegovim riječima tu njegovu ideju je podržao i predsjednik Kine Xi Jinping koji je Francusku posjetio početkom svibnja.
Zabranjen nastup
Macron je kazao da želi "učiniti sve" da za vrijeme Olimpijskih igara u cijelom svijetu vlada olimpijsko primirje. Rekao je da mu je predsjednik Xi Jinping dao podršku za realizaciju te ideje prilikom njegove nedavne posjete Francuskoj. U međuvremenu je predsjednik Rusije Vladimir Putin službeno posjetio Kinu gdje se susreo s kineskim predsjednikom s kojim, koliko se zna, nije bilo riječi o temi olimpijskog primirja. Putin je prije rekao kako se protivi olimpijskom primirju s obzirom na to da je Rusiji zabranjen pristup Olimpijskim igrama zbog invazije na Ukrajinu.
