"Teško je reći jesmo li dosegli vrhunac, mislim da ćemo imati nove brojke, pitanje je jesu li i ove brojke realne s obzirom na limitirane kapacitete testiranja. Mislim da je sada glavni zadatak nas kao društva sačuvati zdravstveni sustav", rekao je za HRT profesor Stipan Jonjić.
- Zdravstveni sustav polako puca po šavovima, treba spriječiti kolateralne žrtve, i to je glavni cilj, akutni, sadašnji cilj. Kako to postići, dva su, ističe načina. Kratkoročni i dugoročni. Kratkoročni, već su počeli, to su nove mjere, one su po meni dobre, ali bi trebale biti još restriktivnije barem u ovom akutnom periodu. Ali prije svega mjere treba poštivati i to je zapravo naš glavni problem, rekao je.
Međutim, dugoročno, barem kroz dva mjeseca mi bi zapravo morali napraviti nekakvu radikalnu promjenu u spram procijepljenosti, dodaje.
- Mi bi zapravo morali napraviti kampanju kojom bi dosegli nekih 70, 80 posto.
Raste interes za cijepljenje, ali je broj i dalje ispod 60 posto
To je, kaže Jonjić, zapravo poučak da je ova situacija dovela ljude da razmišljaju zašto oni to odbijaju.
- Naime, broj antivaksera koje mi tako zovemo možda nepotrebno je relativno mali. Ali broj ljudi koji se nije cijepio je preveliki. Kako to napraviti? Pa ljudima se treba približiti, ističe. Mi smo na neki način dosta toga relativizirali kroz cijelo ovo vrijeme. Naime, ovo je krizna situacija. Ako je pandemija kriza, onda treba imati obrazac ponašanja koji predviđa nešto. Bilo bi bolje da smo prije mjesec dana predvidjeli ovakvu situaciju, pa da smo fulali, da nismo imali pravo, nego da je obrnuto. Tako da moramo staviti glave na kup i učiniti sve da motiviramo ljude. Ljudima treba vrlo jednostavno reći - gledajte, čovjek je dobio Covid, razbolio se, njegova obitelj pati, on sam je teško bolestan, neki su i umrli. Ljudima treba reći otvoreno.
Svakom pametnom je, tvrdi, bilo jasno da je to bio lapsus i naši infektolozi svaki dan lijepo i ilustrativno govore o problemima.
- Govore i o ljudi koji su završili na respiratoru sad mi je žao da se nisam cijepio. Mi bi se morali ljudima približiti, kako, to je sad stvar rasprave. To je moguće, mi moramo napraviti kampanju i postići procijepljenost koja nam daje sigurnost, a prije svega sigurnost našeg zdravstvenog sustava koji jako pati. Ako se ovo udvostruči, imat ćemo velikih problema, to onda nije lagano kontrolirati, jer su onda kolateralne žrtve jednake ili veće žrtvama od covida, kaže.
Covid potvrde i u kojem bi smjeru Hrvatska trebala ići?
Mi moramo, navodi, imati proceduru za kriznu situaciju, a pandemija to jeste i u toj proceduri između ostalog treba napisati Covid potvrde i takve stvari.
- Već večeras čujem rasprave oko toga treba li to. Naravno da treba, naš je cilj sačuvati ljudske živote, sačuvati naciju od veće pogibelji, mi ne znamo što nas čeka i hoćemo li za pet dana imati 20 000 ili ćemo se vratiti na 3000. I zbog toga zapravo vlast mora donositi odluke, pogotovo u kriznim situacijama, neovisno o tome jesu li one nekome drage ili mile ili nisu drage. Zato je vlast dobila vlast.
Nove varijante virusa, nova cjepiva, novi lijekovi
Idemo malo optimistično, malo je nezgodan trenutak, jer danas imamo najveći broj ikad. Sve su pandemije prošle, pa će proći i ova, kaže.
- Ne možemo računati na virus, on se može adaptirati kroz neko razdoblje i postati virus koji se lako širi, ali nije jako patogen i to bi bila izvrsna opcija, jer bi potisnuo patogenije viruse koji su srodni i sve bi bilo u redu. Međutim, mi imamo dobra cjepiva koja štite i od širenja virusa, ne apsolutno, nažalost, drugo imat ćemo nova cjepiva koja su puno permisivnija za uporabu u ruralnim krajevima. Aplikacije cjepiva će također ići na druge načine. Znamo da dolaze nova moguće da će uskoro ići i varijante cjepiva. To je dobra vijest. Uskoro će na tržište doći i lijekovi. Pfizer je najavio jedan lijek koji je iz kategorije inhibitora virusnih proteaza. To su zapravo proteini koji razgrađuju, cijepaju bjelančevine.
