"Proizvođači automobila godinama se hvale kako su njihovi automobili 'računala na kotačima' ne bi li promovirali svoje napredne značajke i tehnologiju koju su ugradili u njih. Međutim, razgovor o tome što vožnja računala/auta znači za privatnost njegovih putnika zapravo nisu odradili. Iako smo zabrinuti da nas zvona na vratima i satovi koji se spajaju na internet možda špijuniraju, automobilske kuće tiho su ušle u podatkovni biznis pretvarajući svoja vozila u moćne strojeve za gutanje podataka. Strojeve koji imaju, za razliku od kućnih uređaja, neusporedivu moć gledati, slušati i prikupljati informacije o tome što radite i kamo idete u svom automobilu", stoji to u uvodu Mozillina istraživanja o zaštiti privatnosti i sigurnosti svih alata ugrađenih u moderna vozila.
Izvješće Mozilla Foundationa otkrilo je da 25 najpoznatijih marki automobila prikuplja korisničke podatke kao što su imigracijski status, izrazi lica, zdravlje, genske informacije i vaše sljedeće odredište pomoću povezanih uređaja, mikrofona i kamera. I ujedno su zaključili da nitko od promatranih 25 brendova ne zadovoljava kriterije privatnosti. Jedino su neki bolji, a drugi lošiji. Ovako su ih poredali: Renault, Dacia, BMW, Subaru, Fiat, Jeep, Chrysler, Dodge, Volkswagen, Toyota, Lexus, Ford, Lincoln, Mercedes-Benz, Honda, Acura, Kia, Chevrolet, Buick, GMC, Cadillac, Hyundai, Nissan, Tesla.
Renault se smatra "najmanje problematičnim" brendom u smislu zaštite privatnosti dajući, uz Daciu, Renaultov jeftiniji brend, svim vozačima pravo na brisanje osobnih podataka. Osamdeset i četiri posto pregledanih marki automobila, njih 21, dijeli osobne korisničke podatke s pružateljima usluga, brokerima podataka i potencijalno nejasnim tvrtkama, prema izvješću. Njih 19 ili 76 posto tvrdi da ima pravo prodavati te osobne podatke. Pedeset i šest posto spremno je podijeliti korisničke podatke s vladom i/ili zakonodavnim tijelima ako se to od njih zatraži. "Tesla je bila najlošije rangiran brend u studiji, označena lošom u svakoj kategoriji privatnosti", kaže se u istraživanju.
Automobilske tvrtke navedene u publikaciji zanijekale su bilo kakvu krivnju, tvrdeći da studija nije relevantna ili, kako su to naveli iz Toyote, "sve je pomiješano sa svime", prenosi Euractiv. Primjerice, iz Forda su za Euractiv kazali da je "Ford predan tome da bude pouzdan u upravljanju osobnim podacima koje korisnici odluče podijeliti". Iz Volkswagen i Audija komentirali su da "štite osobne podatke zaposlenika, bivših zaposlenika, kupaca, dobavljača i drugih". Pritom su rekli da "prikupljaju, uspoređuju, obrađuju, koriste i pohranjuju osobne podatke samo u skladu sa zakonskim zahtjevima". Audi je također doveo u pitanje vjerodostojnost studije.
"Stil ove takozvane studije čini se u najmanju ruku vrlo neobičnim i jedva potkrijepljenim činjenicama. Jedina referenca je američko tržište", rekao je glasnogovornik Audija, ističući da autori pišu da se način privatnosti može uključiti u bilo kojem trenutku.
Iz Mozille su uzvratili da tvrtke onemogućuju provjeru što se točno odnosi na tržište SAD-a, a što na tržište Europske unije, dodajući da se većina podataka prikuplja vozilom, a ne aplikacijama, te da napisana pravila uglavnom ne odgovaraju praksi.
U istraživanju su također istaknuli: "Proveli smo više od 600 sati istražujući prakse privatnosti automobilskih kuća. To je tri puta više vremena po proizvodu negoli inače. Nijedno od pravila o privatnosti ne obećava potpunu sliku o tome kako se podaci koriste i dijele. Ako tri istraživača privatnosti jedva mogu doći do srži onoga što se događa s automobilima, kakve šanse ima prosječna osoba u stisci s vremenom?"
Kako su naveli u istraživanju, svih 25 marki automobila koje su istražili dobilo je upozoravajuću oznaku *Privatnost nije uključena, "što automobile čini službenom najgorom kategorijom proizvoda za privatnost koju smo ikada pregledali", naglasili su iz Mozille. S tim da Renault i Dacia s mogućnošću brisanja podataka spadaju u najbolje, kazuju istraživači, zbog toga što se radi o francuskom, odnosno EU proizvođaču, koji se drže rigorozne uredbe o zaštiti podataka.
Inače, Opća uredba EU o zaštiti podataka, tzv. GDPR stupila je na snagu 2018. i zabranjuje obradu osjetljivih osobnih podataka i usto daje mogućnost pojedincima, sustavom privola, da upravljaju svojim podacima i doznaju kada se njihovi podaci koriste i u koju svrhu. Raffaele Zallone, stručnjak za GDPR, rekao je za Euractiv da "sve veća upotreba moderne tehnologije i ICT alata dovodi do potencijalnog dijeljenja osobnih podataka s velikim tehnološkim tvrtkama i teleoperatorima. Stoga bi Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) trebao zahtijevati od Europske komisije da pritisne automobilsku industriju te izradi kodeks ponašanja, a zatim i nadzire prakse koje je industrija uspostavila kako bi se osigurala usklađenost.
