Ukoliko zapažanja znanstvenika u narednih pet godina budu odgovarala predviđanjima, tada će desetljeće od 2014. do 2023. godine biti najtoplije otkako postoje mjerenja u posljednjih 150 godina.
Svijet je na polovici najtoplijeg desetljeća otkako postoje mjerenja od 1850. godine, objavila je Meterološka služba Velike Britanije koja predviđa kako će temperature za svaku od sljedećih pet godina vjerojatno biti ili identične ili biti za 1 Celzijev stupanj više u usporedbi s temperaturama predindustrijskog razdoblja, piše BBC.
Postoji mala šansa kako će jedna od idućih pet godina imati povremeni porast temperature veći i od 1,5 Celzijevih stupnjeva, što je granica globalnog zatopljenja, prenosi Net.hr.
Ukoliko podaci budu odgovarali predviđanjima, tada će desetljeće 2014. – 2023. biti najtoplije u više od 150 godina službenog mjerenja.
Meterološka služba objavila je kako je 2015. godina bila prva godina kada je prosječna temperatura površine dostigla 1 Celzijev stupanj više u odnosu na predindustrijska mjerenja, što znači temperature koja je izmjerena od 1850. do 1900. godine.
Povremeno prekoračenje limita
Svake godine od tada, prosječne temperature na razini svijeta bile su ili blizu ili više od 1 Celzijevog stupnja predindustrijskog razdoblja. Sada Meterološka služba tvrdi kako će se taj trend nastaviti ili čak pojačati u narednih pet godina.
“Napravili smo ove godine predviđanja koja idu sve do 2023. godine i ona sugeriraju ubrzano zagrijavanje diljem svijeta”, izjavio je profesor Adam Scaife, voditelj ureda za dugoročna predviđanja vremena u Meterološkoj službi, piše BBC.
“Gledajući godine zasebno možemo vidjeti po prvi puta da postoji rizik povremenog prekoračenja praga od 1,5 Celzijevih stupnjeva koji je određen Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama”, naveo je Scaife.
Čak 10 posto šansi za narednih pet godina
Prošlog listopada znanstvenici UN-a objavili su posebni izvještaj o dugoročnim posljedicama porasta prosječne temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Oni su u izvještaju naveli kako bi trebalo značajno smanjenje emisije ugljičnog dioksida kako svijet ne bi prešao preko praga od 1,5 Celzijevog stupnja do 2030. godine. Meterološka služba Velike Britanije kaže kako postoji 10 posto šanse da se to dogodi u narednih pet godina.
“Ovo je prvi puta da je predviđanje vremenske prognoze pokazalo značajan rizik od prekoračenja praga, koje je samo privremeno. Mi govorimo o fluktuacijama pojedinih godina iznad praga od 1,5 Celzijevih stupnjeva”, izjavio je profesor Scaife.
“Činjenica je kako se to može dogoditi zahvaljujući kombinaciji općenitog zatopljenja i fluktuacijama u sljedećih nekoliko godina zahvaljući događajima poput El Nina znači da smo sve bliže da prijeđemo prag”, istaknuo je profesor.
Iskustvo je pokazalo da su u pravu
Meterološka služba navela je kako je 90 posto vjerojatnosti da će se ostvariti njihova predviđanja u godinama koje dolaze. Navode kako ćemo od 2019. do 2023. godine vidjeti temperature koje su više od 1.03 do 1,57 Celzijevih stupnjeva iznad temperatura koje su izmjerene u vremenskom razdoblju od 1850. do 1900. godine, s pojačanim zatopljenjem diljem cijelog svijeta, posebice u područjima kao što je Arktik.
Istraživački tim izjavio je kako su poprilično sigurni u svoja predviđanja zbog prethodnog iskustava. Prethodno predviđanje vremenske prognoze koje je napravio istraživački tim u 2013. godini predvidio je ubrzano zatopljenje koje je promatrano posljednjih pet godina. Čak su predvidjeli neke manje poznate detalje kao što su područja zahlađenja sjevernog Atlantika i hladnije točke u južnom oceanu.
Ukoliko zapažanja znanstvenika u narednih pet godina budu odgovarala predviđanjima, tada će desetljeće od 2014. do 2023. godine biti najtoplije otkako postoje mjerenja u posljednjih 150 godina.
Razarajuće posljedice za milijune
Predviđanja vremenske prognoze Meterološke službe Velike Britanije dolazi u trenutku kada brojne agencije objavljuju svoju analizu temperature iz 2018. godine, koje pokazuju kako je to bila četvrta najtoplija godina od 1850. godine otkako počinju mjerenja.
Svjetska meterološka organizacija objavila je analizu pet glavnih međunarodnih baza podataka koje su pokazale kako od 20 najtoplijih godina koje su zabilježene su bile u posljednjih 22 godine.
“Temperature su samo jedan dio priče. Ekstremi i vrijeme visokog utjecaja utječe na brojne zemlje i milijune ljudi, s razarajućim posljedicama za ekonomije i ekosustave u 2018”, izjavio je genetalni tajnik Svjetske meterološke organizacije Petteri Taalas.
“Mnogi od ekstremnih vremenskih događaja su konzistentni s onime što očekujemo od globalnog zatopljenja. To je realnost s kojom se moramo suočiti. Smanjenje emisije ugljičnog dioksida i mjere adaptacije globalnom zatopljenju trebale bi biti globalni prioritet”, smatra Taalas.
Povećana koncentracija stakleničkih plinova
Drugi istraživači u tom području izjavili su kako je navedeno predviđanje vremenske prognoze za sljedećih pet godina u skladu s očekivanjima, s obzirom na rekordnu razinu ispuštenog ugljičnog dioksida u atmosferu u 2018. godini.
“Na žalost, predviđanje Meterološke službe nije iznenađenje”, izjavila je doktorica Anna Jones, atmosferska kemičarka Britanskog istraživačkog tima Antarktike.
“Prosječne temperature diljem planete su rekordno visoke i takve su već niz godina. One su takve zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova, kao što je ugljični dioksid što je rezultat naše kontinuirane potrošnje fosilnih goriva. Sve dok ne smanjimo emisije stakleničkih plinova, možemo očekivati povećanje u prosječnim temperaturama diljem svijeta”, smatra Jones.
