Britanski dužnosnici održali su prošlog tjedna tajnu večeru u Bruxellesu s odabranim europskim saveznicima, gdje su raspravljali o planovima za novi obrambeni fond koji bi zaobišao Europsku komisiju, omogućio veću kontrolu nad javnim dugom i ubrzao nabavu oružja, saznaje Politico. Na neslužbenom sastanku prisustvovali su visoki dužnosnici ministarstava financija iz Švedske, Danske, Finske, Poljske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je bio predstaviti ideju o stvaranju nadnacionalne banke koja bi omogućila zajedničku kupovinu oružja, smanjujući troškove obrambene nabave.
Taj sastanak organizirala je Poljska, prema izvorima koji su zatražili anonimnost zbog povjerljivosti rasprava. Ključna točka prijedloga britanskog Ministarstva financija bila je izbjegavanje evidentiranja početnih troškova nabave vojne opreme u nacionalnim proračunima, što bi bilo korisno zemljama sa strogim pravilima potrošnje. S obzirom na to da se predsjednik Donald Trump povlači iz zaštite Europe i jača odnose s Rusijom, mnoge europske zemlje nastoje povećati ulaganja u obranu, često s ciljem premašivanja NATO-ovog cilja od 2% BDP-a. No, moraju paziti na ravnotežu s obzirom na vlastita fiskalna ograničenja.
Shema koju su predstavili Britanci omogućila bi novom fondu da izravno kupuje oružje za članice, čime bi se izbjegla kontrola Europske komisije i omogućio pristup specifičnim investitorima zainteresiranim za obrambeni sektor. Ovo bi bila prednost u odnosu na Europsku investicijsku banku, koja trenutno nema ovlasti za takve transakcije. "Ne bismo bili pod kontrolom Komisije, i to je jedan od razloga zašto je ovaj prijedlog privlačan," rekao je jedan diplomat EU-a.
Međutim, europski dužnosnici nisu uvjereni da će ovo financijsko inženjerstvo uvjeriti južne zemlje, poput Francuske, Italije i Španjolske, koje i dalje preferiraju grantove podupirane od strane Komisije, financirane zajedničkim zaduživanjem na tržištima kapitala. Države poput Italije i Španjolske zabrinute su da bi preuzimanje dodatnog duga za obranu moglo negativno utjecati na njihove tržišne ocjene. Sjeverne zemlje, s druge strane, oprezno gledaju na bilo koji plan koji uključuje zajednički dug, dok bi baltičke zemlje i zemlje izvan EU-a poput Norveške mogle biti zainteresirane za ovaj britanski prijedlog. Ipak, neki strahuju da bi nastavak bez južnoeuropskih zemalja mogao povećati obrambeni jaz unutar Europe, jer ove zemlje već premalo ulažu u obranu.
Inicijativa predvođena Ujedinjenim Kraljevstvom konkurira s planom Europske komisije, koja nudi paket zajmova od 150 milijardi eura za zajedničku obrambenu nabavu. Taj plan isključuje Ujedinjeno Kraljevstvo, koje od Brexita nije potpisalo sigurnosni sporazum s EU-om. Za razliku od trenutnih inicijativa EU-a, britanska shema osigurava fiskalnu prednost premještanjem početnih kapitalnih troškova nabave vojne opreme na bilancu nove institucije, dok bi vlade bile odgovorne samo za troškove kamata i održavanje duga.
Poljska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, također istražuje mogućnosti za razvoj vlastite "banke za ponovno naoružavanje", a planovi će biti razmatrani na nadolazećem neformalnom sastanku ministara financija u Varšavi. To pokazuje interes za alternativne modele financiranja obrane, s ciljem odgovora na geopolitičke prijetnje, posebice s obzirom na sve jaču prijetnju iz Rusije.
