Na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ruski diplomat Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik Rusije pri UN-u, izjavio je da bi ukrajinsko kršenje Sporazuma iz Minska moglo završiti na 'najgori način'.
Ukrajina će, upozorio je visoki ruski diplomat na raspravi Vijeća sigurnosti UN-a o ukrajinskoj krizi, biti odgovorna za vlastito uništenje ako će potkopavati postojeće mirovne sporazume iz Minska.
Upozorenje Vasilija Nebenzje, stalnog predstavnika Rusije pri UN-u, tijekom burne sjednice Vijeća, došlo je u trenutku kontinuirane diplomacije na visokoj razini usmjerene na smirivanje ukrajinske krize, prenosi The Guardian.
State Department je potvrdio da je dobio odgovor iz Moskve na dokument koji je SAD dostavio Moskvi prošlog tjedna, u kojem se službeno navode područja za koja administracija američkog predsjednika Joea Bidena vjeruje da bi dvije zemlje mogle pronaći zajednički jezik. Američki dužnosnici nisu htjeli otkriti sadržaj ruskog pisma, rekavši kako neće "pregovarati u javnosti".
Američki državni tajnik Tony Blinken i njegov ruski kolega Sergej Lavrov trebali bi razgovarati danas, nakon ruskog pisma i sjednice Vijeća sigurnosti. U međuvremenu je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon razgovora u petak, ponovno telefonski razgovarao s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom.
Sjednicom Vijeća sigurnosti u ponedjeljak nije postignuto ništa kako bi se smanjile podjele između Rusije i zapadnih zemalja, ali je omogućila testiranje diplomatskih snaga na svjetskoj razini. Nebenzja je započeo sastanak ismijavajući zapadne tvrdnje o navodno planiranom ruskom napadu nazvavši ih "histeričnim" te je okrivio Ukrajinu da se ne pridržava sporazuma iz Minska iz 2014. i 2015. godine, koji su trebali okončati sukob između vlade u Kijevu i ruskih separatista na istoku Ukrajine, u regijama Lugansk i Donjeck, koje podržava Rusija.
Nebenzja je također okrivio zapadne zemlje za "aktivno naoružavanje Rusije" te je kazao da će se to oružje koristiti protiv civila na istoku zemlje i da se radi o "kršenju sporazuma iz Minska".
Svoje obraćanje Vijeću sigurnosti završio je upozorenjem. "Ako naši zapadni partneri tjeraju Kijev da sabotira sporazume iz Minska, nešto što Ukrajina... spremno čini, to bi moglo završiti na apsolutno najgori način za Ukrajinu. I to ne zato što bi je netko uništio, već zato što bi uništila samu sebe, a Rusija nema apsolutno nikakve veze s tim".
SAD je pozvao na hitnu raspravu o Ukrajini u sklopu diplomatske kampanje odbacivanja onoga što Washington i njegovi saveznici zovu planiranjem ruske invazije na Ukrajinu. U sklopu te kampanje SAD i Velika Britanija objavile su da će 'proputinovski ruski oligarsi' biti na meti ako do napada dođe.
Rusija je nastojala zaustaviti raspravu Vijeća sigurnosti o Ukrajini sve dok nije preuzela predsjedništvo Vijećem u utorak. Podržala ju je samo Kina, dok su Gabon, Indija i Kenija bile suzdržane, ostavljajući SAD-u više od devet glasova potrebnih za nastavak otvorene sjednice o krizi.
U svom obraćanju, američka izaslanica Linda Thomas-Greenfield rekla je da čak i dok se o tom pitanju raspravlja u New Yorku, Rusija nastavlja gomilati dodatne snage na granici s Ukrajinom, gdje je otprije više od 100.000 vojnika te da će za nekoliko dana i u Bjelorusiji imati 30.000 vojnika.
"Rusija je s više od 2000 željezničkih vagona premjestila vojnike i oružje diljem Rusije do ukrajinske granice", rekla je Thomas-Greenfield. "Rusija je također premjestila gotovo 5000 vojnika u Bjelorusiju, s balističkim projektilima kratkog dometa, specijalnim snagama i protuzračnim sustavima. Vidjeli smo i dokaze da Rusija namjerava proširiti tu prisutnost s više od 30.000 vojnika u blizini bjelorusko-ukrajinske granice, na manje od dva sata od Kijeva, do početka veljače".
Ukrajinski izaslanik Sergij Kislitsja pred kraj je sjednice opisivao rusko gomilanje snaga i vojne opreme oko granica svoje zemlje, ali nije ponovio primjedbe ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Zapad preuveličava prijetnju.
Kislitsja je rekao kako je sada 112.000 ruskih vojnika okupljeno oko ukrajinskih granica i na Krimu, a da je još 18.000 raspoređeno na moru uz obalu zemlje.
Također je ukazao na sofisticiranost naoružanja koje se gomila u Bjelorusiji, uključujući rakete Iskander, protuzračne sustave Pancir i napredne borbene lovce Suhoj-35. Kaže i kako Rusija jača paravojne separatističke snage u istočnoj Ukrajini, za koje procjenjuje da ih ima 35.000, uključujući 3.000 ruskih vojnika "na zapovjednim mjestima i drugim ključnim borbenim položajima".
Za pomorske vježbe u Crnom moru, koje su započele prošlog tjedna, ukrajinski je izaslanik rekao da su Rusi rasporedili fregate, bojne brodove, jurišne desantne brodove i minolovce.
Bjeloruski izaslanik pri UN-u, Valentin Ribakov, kazao je da su ruske snage u njegovoj zemlji na zajedničkim vježbama od 10. do 20. veljače "kako bi razvijale zajedničke mjere za iskorjenjivanje prijetnje na granicama naše savezničke države, uključujući onu uzrokovanu migrantskom krizom te potrebu stabilizacije humanitarne situacije".
