Danas, 19. studenog, Ukrajina obilježava 1000 dana otpora otkako je Rusija započela svoju invaziju u veljači 2022. godine. Sukob, koji je naredio ruski predsjednik Vladimir Putin, uključuje strateški napad na četiri ukrajinske oblasti, ali i šire implikacije koje su potresle cijeli svijet. U međuvremenu, svjetski čelnici su se promijenili, a Donald Trump ponovno se popeo na vrh američke vlasti, što je unijelo novu dinamiku u razgovore o mogućem završetku rata.
Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, izrazio je nadu da će rat završiti do 2025. godine, iako su se otvorile nove dileme nakon što je odlazeći američki predsjednik Joe Biden donio odluku o odobrenju korištenja američkih raketa ATACMS na tlu Rusije. Ova odluka, koja omogućuje napade na regije poput Kurska, mogla bi otežati Trumpovu ideju o zamrzavanju konflikta. Ukrajinski napad na Kursk u kolovozu dodatno je zaoštrio odnose i povećao pritisak na ruskog predsjednika.
Stravične posljedice sukoba
Noćas su ruski dronovi napali oblast Sumi, pogranično područje s Rusijom. U napadu na učenički dom škole u Hlukhivu, najmanje je osam osoba poginulo, uključujući jedno dijete, dok je još 11 ljudi ranjeno, među njima dvoje djece. Petero osoba ostalo je zarobljeno pod ruševinama, izvijestile su ukrajinske vlasti.
Od početka rata, tisuće ukrajinskih građana su izgubile živote, a više od šest milijuna ljudi postalo je izbjeglicama u inozemstvu. Stanovništvo Ukrajine smanjilo se za četvrtinu, dok su vojni gubici obje strane katastrofalni i ostaju strogo čuvana tajna. Procjene govore o stotinama tisuća ubijenih ili ranjenih vojnika s obje strane.
Tragedija je dotaknula obitelji u svakom kutku zemlje. Sirene zračne opasnosti, svakodnevne eksplozije i pogrebi vojnika postali su dio života, iscrpljujući cijelu naciju. Osim vojnih gubitaka, Ukrajina se suočava s ekonomskom katastrofom - njezin BDP je još uvijek na 78% razine prije invazije, a ključne industrije poput čelika i žitarica pretrpjele su goleme gubitke.
Ruska eskalacija i vanjska potpora
Rusija, osim svojih snaga, koristi i strane resurse. Na ukrajinskom tlu prisutno je 11.000 sjevernokorejskih vojnika, a Moskva koristi iranske dronove i sjevernokorejske balističke projektile. Na istoku Ukrajine, ruske snage bilježe uspjehe, dodatno pojačavajući pritisak na sjeveroistok i jugoistok zemlje.
Unatoč tome, Ukrajina je uspjela zauzeti dio ruske regije Kursk, što se sada koristi kao pregovarački adut. Rusija, s druge strane, intenzivira zračne napade. Ovaj vikend Moskva je ponovno napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ispalivši 120 projektila i 90 dronova u najvećem napadu od kolovoza.
Diplomatski put ili nastavak rata?
Dok Zelenski zagovara diplomatski kraj rata do 2025., Kremlj postavlja svoje uvjete - Ukrajina se mora povući iz četiri okupirane regije i odustati od ambicija za ulazak u NATO, što je za Kijev neprihvatljivo. Zelenski je jasno poručio: "Neće biti Minska 3; ono što nam treba je pravi mir."
Svijet promatra ovaj sukob s neizvjesnošću, dok UN potvrđuje smrt 11.743 civila, iako mnogi vjeruju da je broj stradalih mnogo veći. U međuvremenu, Trg neovisnosti u Kijevu ispunjen je zastavicama u znak sjećanja na pale žrtve, simbolizirajući snagu i otpor ukrajinskog naroda.
S približavanjem zime, intenzitet sukoba i dalje raste. Ostaje vidjeti hoće li zima donijeti nove pregovore ili još intenzivniju borbu. Ukrajina, unatoč svemu, nastavlja braniti svoje pravo na slobodu i suverenitet.
