Američki predsjednik Donald Trump pokušava okončati rat u Ukrajini kroz komunikaciju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok se svjetski čelnici natječu za sfere utjecaja, a Kina nastoji proširiti svoj utjecaj. Karta Newsweeka prikazuje kako bi se ova globalna šahovska igra mogla odvijati. Trumpov telefonski razgovor s Putinom u ožujku i američka shuttle diplomacija u Saudijskoj Arabiji pokazali su odlučnost američkog predsjednika, iako rat i dalje traje unatoč pregovorima koji su rezultirali prijedlogom 30-dnevnog primirja i dogovorom o zaustavljanju napada na Crnom moru.
Međutim, proces okončanja rata podsjeća na konferenciju u Jalti 1945. godine između čelnika SAD-a, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza, koja je prethodila hladnoratovskoj podjeli Europe, prema riječima Vessele Tcherneve, zamjenice direktora Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR). "Jalta se ticala velikih sila koje su odlučivale o budućnosti Istočne Europe," rekla je za Newsweek. "Ovo sada izgleda slično u pogledu Ukrajine", dodala je. "Odlučivanje o budućnosti Ukrajine bez Ukrajine također znači odlučivanje o budućnosti Europe bez Europe," dodala je.
Tak to dík, kluci. https://t.co/ud9w2gsMW1 pic.twitter.com/APkmUg3rxs
— Poslední skaut™ (@Posledniskaut) April 13, 2025
Rasprava o budućnosti Ukrajine potaknula je usporedbe s još jednim sastankom iz Drugog svjetskog rata, prema Stefanu Wolffu, profesoru međunarodne sigurnosti na Sveučilištu u Birminghamu u Engleskoj.
Rekao je da je Trumpovo odbijanje davanja sigurnosnih jamstava Ukrajini slično popuštanju nacističkom vođi Adolfu Hitleru na Minhenskoj konferenciji 1938. godine. Wolff smatra da trenutni američki predsjednik vidi svijet kao mjesto u kojem velike sile stvaraju sfere utjecaja u koje se međusobno ne miješaju. "Vjerojatno ćemo vidjeti kako supersile dijele svijet među sobom - Kina i SAD - a još uvijek nije jasno što će se dogoditi s Rusijom, hoće li biti igrač za sebe ili još ovisnija o Kini", dodao je. München je također bio poprište oštre kritike JD Vancea, američkog potpredsjednika, upućene demokracijama EU-a zbog navodnog gušenja slobode govora i neuspjeha u zaustavljanju masovnih migracija, kao i njegovih zahtjeva za većom otvorenošću prema desničarskim populistima, što je pohvalio Putinov saveznik, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
Nakon tog govora, američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da je vraćanje ukrajinskog teritorija na granice prije 2014. godine nerealno te da europske zemlje trebaju učiniti više za vlastitu obranu, budući da se Sjedinjene Države moraju suprotstaviti Kini na Pacifiku. Tcherneva je rekla da stav Trumpove administracije sugerira da bi Istočna Europa mogla biti prepuštena sama sebi, što je zabrinjavajuće s obzirom na ruski utjecaj u unutarnjoj politici zemalja poput Češke Republike, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i Poljske. Ona tvrdi da Rusija pokušava potkopati demokracije u Istočnoj Europi i "radi na pomicanju društava prema novom konsenzusu, koji se sada čini vrlo ugodnim u Trumpovoj eri."
Putinova sjena nadvila se nad prosvjedima i izborima u nekoliko zemalja Istočne Europe posljednjih mjeseci. Pro-zapadni političari optužuju Moskvu za miješanje u referendum o EU i predsjedničke izbore u Moldaviji, dok su u susjednoj Rumunjskoj izbori otkazani od strane pro-EU čelnika nakon što je krajnje desni kandidat Calin Georgescu vodio u prvom krugu, uz tvrdnje o ruskom uplitanju.
U nekoliko europskih zemalja održavaju se prosvjedi protiv vlada koje se smatraju sklonijima Kremlju. Prosvjednici u Slovačkoj izašli su na ulice Bratislave kako bi prosvjedovali protiv izmjene zakona koji ograničava nevladine organizacije, a koji je uspoređen s ruskim zakonom o stranim agentima u zemlji čiji je vođa, Robert Fico, kritiziran od strane oponenata zbog veza s Moskvom. U ožujku su održani prosvjedi u Srbiji, gdje predsjednik Aleksandar Vučić ima bliske veze s Moskvom, dok je percipirano uplitanje Kremlja u mađarsku politiku izazvalo reakciju protiv premijera Viktora Orbana, jednog od Putinovih najbližih saveznika u EU. Južnije, nemiri u Gruziji rezultirali su prosvjedima protiv vladajuće stranke Gruzijski san, koju kritičari optužuju za veze s Moskvom i koja učvršćuje svoj utjecaj u južnokavkaskoj zemlji sa strateški važnim pristupom Crnom moru.
Srednja Azija mogla bi postati područje sukoba između Rusije i Kine. Kao znak diplomatske namjere, Putin je toplo dočekan u Mongoliji prošlog rujna, u svom prvom posjetu članici Međunarodnog kaznenog suda (ICC) otkako je izdan nalog za njegovo uhićenje zbog navodnih ratnih zločina. Mongolija ovisi o Rusiji za gorivo i električnu energiju, a o Kini za ulaganja u svoju rudarsku industriju.
Wolff je rekao da je značajno što je prvo prekomorsko putovanje kineskog vođe Xi Jinpinga nakon pandemije COVID-a bilo u bivšu sovjetsku republiku Kazahstan, čiji je vođa, Kasim-Žomart Tokajev, govorio protiv Putinove invazije na Ukrajinu. "Uvijek je postojala zabrinutost u Astani da bi [ona] mogla biti sljedeća meta ruskog širenja," rekao je Wolff, s obzirom na značajnu rusku populaciju u zemlji.
"Kazahstanci mogu biti malo skeptičniji prema Rusiji i Ukrajini, jer znaju da su Kinezi jasno dali do znanja da neće dopustiti Rusiji da se petlja u sjeverni Kazahstan gdje postoji značajna ruska populacija", kazao je.
Trump je više puta izjavio da želi steći Grenland i preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom, naljutio Kanadu opisujući je kao potencijalnu 51. državu i preimenovao Meksički zaljev kako bi odražavao njegovu filozofiju "Amerika na prvom mjestu". Wolff je rekao da se Trump povlači na zapadnu hemisferu, ali bi mogao naići na otpor Kine, posebno u Latinskoj Americi.
"To će vjerojatno potaknuti Trumpa da se još više usredotoči na zapadnu hemisferu i odbaci sve što smatra besmislenim obvezama koje ima drugdje," rekao je.
No, Trump još nije dobio ono što je želio od Putina u vezi s dogovorom o Ukrajini, a ako Moskva ne uspije postići dogovor sa SAD-om, njezina ovisnost o Kini će rasti. Međutim, naslovi o Ukrajini su potisnuti Trumpovim pojačavanjem trgovinskog rata s Kinom, koja se sada suočava s carinama od 145 posto. To bi moglo potencijalno oslabiti Putina jer bi Xi mogao uskladiti svoje ekonomske interese više s Europom. "Kina će tada morati odvagnuti svoj odnos s Rusijom naspram svog odnosa s Europskom unijom," rekao je Wolff.
Također se postavlja pitanje hoće li doći do dogovora između SAD-a i Kine oko Tajvana, autonomnog otoka koji Peking smatra pobunjenom regijom koja se mora ponovno ujediniti s kopnom, silom ako je potrebno. Najnovije vojne vježbe Istočnog zapovjedništva kineske vojske oko Tajvana ovog tjedna pojačale su pitanje što bi Trump učinio ako Peking izvrši invaziju.
Wolff je rekao da Xi možda još nije spreman silom preuzeti Tajvan jer postoje druge žarišne točke u Južnom kineskom moru gdje bi SAD potencijalno bio obvezan intervenirati protiv kineske agresije, kao što je Filipini.
"Mogli biste imati one prešutne dogovore gdje Kinezi guraju, a SAD ne uzvraća," rekao je Wolff. "Tada postaje jasno da postoji implicitno priznanje da je Južno kinesko more zapravo Kini na raspolaganju", dodao je.
