Bijela kuća predstavila je napokon svoj dugoiščekivani plan o obnovi i izgradnji infrastrukture u SAD težak 1,5 bilijuna (tisuću i petsto milijardi) dolara. Prema ovom projektu, bit će popravljene stotine mostova, autocesta, zračnih i morskih luka koje su sada već u prilično ruiniranom stanju, bit će obnovljeni vodovodni sustavi i cijeli niz infrastrukturnih objekata. No u cijeloj stvari ima jedna “kvaka”. Od najavljenih 1,5 bilijuna dolara koji će biti uloženi u radove, veliku većinu morat će prikupiti lokalna zajednica, savezne države i okruzi.
Sami skupljaju novac
To je radikalni odmak od sustava kojim je do sada infrastruktura u SAD-u bila financirana. U slučaju izgradnje saveznih autocesta obično je federalna vlada davala 80 posto potrebnih sredstava, dok je ostatak od 20 posto osiguravala savezna država kroz koju ta dionica autoceste prolazi. U slučaju vodovoda ili željezničkih pruga, taj je odnos bio 50-50. Sada se pak sve mijenja, pa će federalna vlada za sve projekte osiguravati 20 posto potrebnih sredstava (300 milijardi dolara), dok će svaka pojedina savezna država morati osigurati 80 posto (1200 milijardi) novca potrebnog za dovršetak programa. U to ne ulazi zid prema Meksiku jer Trump se nada da će prisiliti Meksiko da ga sam financira. Plan donosi i novosti u ishođenju potrebne dokumentacije. – Sada se za ishođenje dokumentacije za projekt čeka i po deset godina. To je nedopustivo – žali se Trump. Novi oblik financiranja, pri čemu je udio federalne vlade znatno smanjen, odmah je izazvao “uzbunu” na lokalnoj razini. Sve je izvjesnije kako će cijeli niz lokalnih poreza morati biti podignut kako bi se iznašla sredstva za financiranje infrastrukturnih projekata, a očekuje se kako će porasti cijene benzina te da će biti financirani samo projekti koji sami generiraju prihod. Poput mostova preko kojih će biti naplaćivana mostarina. Trump tvrdi da nema razloga za brigu jer će od 300 milijardi dolara, koliki je udio federalne vlade, 50 milijardi biti rezervirano za područja koja ne mogu skupiti dovoljno novca za financiranje projekata. Ta će sredstva lokalnoj zajednici biti dodijeljena u obliku bespovratnih sredstava kojima će raspolagati guverneri pojedinih država. Iako je plan izgradnje infrastrukture rađen s projekcijom kako će gospodarstvo u SAD-u rasti tri posto godišnje, predviđenih 300 milijardi dolara neće biti prikupljeno od povećanih prihoda, već od “rezanja troškova”. Načelno, od smanjenja troškova koje SAD izdvaja za stranu pomoć, za financiranje humanitarnih akcija, smanjenu diplomatsku djelatnost i cijeli niz drugih projekata koji se danas provode.
Dodatni poslovi i zarada
Iako se na prvi pogled Trumpova inicijativa uspoređuje s Rooseveltovim New Dealom, razlika je očita. Roosevelt je pokrenuo New Deal kako bi zaustavio veliku krizu i potaknuo zapošljavanje. Krize u SAD-u nema, nezaposlenost je rekordno niska, a ovaj plan pomoći će velikim kompanijama u stjecanju dodatnog posla i zarade. Gotovo odmah po objavi plana, javno je istupila Melinda Gates, supruga osnivača Microsofta i direktorica Zaklade Bill i Melinda Gates, koja je danas jedna od najvećih filantropskih organizacija svijeta.
– Trumpov prijedlog nastavak je pogrešnog pristupa koji administracija ima prema globalnom razvoju i zdravstenim problemima – ustvrdila je Melinda Gates.
