Tuljani kojima je na glavi pričvršćena mala kaciga s antenom bez sumnje izgledaju neobično, no japanskim su istraživačima od neprocjenjive koristi.
Osam Weddellovih tuljana pomaže im u istraživanju voda ispod debeloga ledenog pokrivača na Antarktici, a svaki na glavi nosi uređaj za praćenje težak 580 grama.
U sklopu projekta provedenog između ožujka i studenoga 2017., kada na Antarktici vlada zima, japanski su znanstvenici osam Weddellovih tuljana opremili senzorima za provodljivost, temperaturu i dubinu.
Uređaj koji tuljani nose na glavi znanstvenicima omogućuje prikupljanje raznih podataka, poput temperature vode ili razine soli u moru u iznimno teško pristupačnim područjima.
Voditelj projekta Nobuo Kokubun Reutersu je rekao da ovakvo istraživanje znanstvenicima pomaže u praćenju obrazaca ponašanja životinja i pridonosi saznanjima o ekologiji.
“Tijekom ljeta na Antarktiku možemo stići ledolomcima. Ondje provodimo istraživanja i prikupljamo važne podatke. No tijekom zime takve je projekte nemoguće realizirati na mnogim teško pristupačnim područjima”, pojasnio je japanski znanstvenik.
“No ekstremni vremenski uvjeti ne smetaju antarktičkim tuljanima, zbog čega smo ih uključili u naša istraživanja.”
Podaci koje je dosad uspješno prikupilo sedam tuljana sa senzorima, pokazali su da se jedan od njih udaljio čak 633 km od mjesta na kojemu je smještena japanska istraživačka postaja Showa na Antarktici, a drugi je zaronio na dubinu od 700 metara.
Kokubun je rekao da su znanstvenici, zahvaljujući svojim životinjskim pomagačima doznali da je topla morska voda, u razdoblju od ožujka do studenoga 2017. iz gornjeg sloja otvorenog mora doprla do Antarktike.
Voda je protjecala ispod leda, sa sobom noseći morska stvorenja poput antarktičkog krila, vrstu planktonskog raka koji predstavlja osnovu cijelog ekosustava Antarktike i glavni je izvor hrane za tuljane, kitove, pingvine, lignje, albatrose i ostale ptice. Kril naraste do 6 cm, a teži 2 grama.
Kokubun i suradnici kane provesti daljnja ispitivanja koja se odnose na utjecaj globalnog zatopljenja na obalno područje Antarktike.
Vjeruje da će uređaj, koji su uspjeli pričvrstiti na glave tuljana uspjeti smanjiti kako bi se mogao pričvrstiti i na ostale životinje koje žive na Južnom polu, primjerice pingvine.
Pojasnio je da je prednost pingvina u tomu što se vraćaju na mjesto s kojega su krenuli te znanstvenici vrlo brzo mogu doći do relevantnih podataka. Dodao je i da uređaj mogu upotrijebiti na velikom broju pingvina te tako pokriti široko područje istraživanja.
