Njemačka je u ringišpilu snažnog rasta broja novozaraženih koji često prelazi i 20.000 dnevno, što upućuje na to da bi se mogla ostvariti dramatična predviđanja Instituta Robert Koch o čak 100.000 zaraženih. Njemačka politika ipak bi mogla pribjeći strogim mjerama nakon što ih je iznenadnom odlukom prošli tjedan odbacila Angela Merkel.
U televizijskom intervjuu kući ARD rekla je kako je dio nezadovoljstva rukovođenjem u pandemiji u njemačkoj javnosti prisutan zbog navike da sve bude savršeno, funkcionira besprijekorno, a onoga tko pogriješi kritizira se. Merkel se osvrnula i na vlade njemačkih država od kojih su neke najprije pristale na stroge mjere, a onda rekle da ih neće provoditi.
Sigurnosna kočnica
Sada neke države odbijaju aktivirati tzv. sigurnosnu kočnicu koja je dogovorena ovog mjeseca, u slučaju da incidencija poraste na više od 100 slučajeva na 100.000 stanovnika. – Moramo uspostaviti nužne mjere s visokom razinom ozbiljnosti. Neke države to rade, druge još ne – rekla je misleći tu poglavito na Saarland, glavni grad Berlin, ali i na Sjeverno Porajnje-Vestfaliju.
Moguće je kako će kancelarka tražiti i uvođenje policijskog sata, a ako države i dalje budu odbijale provođenje dogovorenih mjera, tada bi mogla tražiti od parlamenta da ih na to natjera. U tom slučaju dopunjavao bi se Zakon o zaštiti od zaraze kojim bi se odredilo što se događa u određenom scenariju. Ali, mogla bi nastupiti i obveza za tvrtke da redovito testiraju djelatnike koji ne mogu raditi od kuće.
– Moramo učiniti više. Imamo mogućnost uvođenja ograničenja kretanja, dodatnih ograničenja kontakata, dodatnih obaveza nošenja maski… dodatnih strategija testiranja na svim mjestima, u školama dva puta tjedno, kroz gospodarstvo – rekla je Merkel. Koliko takva taktika doista može biti djelotvorna, pitali smo imunologa Zlatka Trobonjaču.
– Testirati PCR ili brzim antigenskim testovima određenu skupinu u društvu ima smisla ako iz te skupine dolazi veći broj novoinficiranih. Njihovom detekcijom i izdvajanjem u izolaciju smanjilo bi se širenje zaraze unutar te populacije. Brzi antigenski testovi mogu se koristiti za izdvajanje inficiranih radi održavanja društvenih i ekonomskih aktivnosti tijekom kojih je neizbježan bliži ljudski kontakt, poput koncerata, posjeta kinima, kazalištima... – rekao nam je prof. Trobonjača.
Kao primjer različite primjene mjera protiv pandemije u Njemačkoj ističe se grad Tübingen. Tamo se taktika brzog testiranja primjenjuje dva tjedna, glavni je promicatelj te strategije gradonačelnik Boris Palmer iz Zelenih, stranke kojoj popularnost u Njemačkoj stalno raste. Protivnici, poput SPD-ova stručnjaka za zdravstvo Karla Lauterbacha, radije bi uveli strože mjere.
Podatak koji nedostaje
Palmerova je uprava uvela pravilo po kojem svatko tko napravi brzi test na nekom od punktova može u šoping, kino i kazalište. Otvorene su terase restorana i barova. Ipak, incidencija raste, no Palmer ističe kako to nema veze s njegovim mjerama, nego s utjecajem susjednih gradova.
– Sve dok dobro stojimo u odnosu na gradove koji provode stroge mjere, nema razloga sumnjati u projekt – rekao je. Ključan je podatak broj pozitivnih u odnosu na broj obavljenih brzih testova, epidemiolozi taj podatak drže bitnijim od incidencije za konačni sud o projektu. Jer, s više testiranja pronaći će se više zaraženih, pa će samim time porasti i incidencija. Broj pozitivnih testova, pak, govori koliko je virus zapravo proširen.
Podatak koji nedostaje jest koliko gostiju Tübingena, u koji se dolazi po sve ono što se ne može u drugim gradovima, bude zaraženo u tom gradu.
