Iseljavanje iz Hrvatske nije zaustavljeno jer se i lani iz ove države u inozemstvo iselilo 39.218 stanovnika, a doselilo se 69.396 osoba, pokazuju to danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj migraciji stanovništva. Istina, broj iseljenika manji je u odnosu na 2022. godinu kada smo imali 46.287 iseljenih, ali se, nažalost, još ne može govoriti ni o kakvom značajnom smanjivanju iseljavanja jer se od 2016., kada je počelo intenzivno iseljavanje naših građana, s iznimkom pandemijske 2020., broj iseljenika godišnje kretao od preko 36.000 tisuća do rekordnih nešto više od 47 tisuća 2017. godine.
No nedostaju još ključni podaci o tome koliko je lani među iseljenima bilo hrvatskih državljana, a koliko stranaca, koji će biti objavljeni krajem srpnja ove godine, te koliko se iseljenih hrvatskih državljana vratilo u Hrvatsku. I lani je nastavljen trend, prvi put zabilježen u 2022. godini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, da imamo više doseljenika nego iseljenika. No, za pretpostaviti je da dosad najviše doseljenika imamo uglavnom zbog useljavanja stranih radnika iz trećih zemalja, a ne zato što su se iseljeni hrvatski državljani počeli vraćati u ovu zemlju u iole značajnijem broju. Naime, i 2022. godine među 46.287 iseljenika iz Hrvatske u inozemstvo bilo je čak 70,7% (32.739) hrvatskih državljana, najviše nakon 2018.
S druge strane, te godine doselilo se u Hrvatsku 82,2% stranaca (47.628) i 17,8% hrvatskih državljana (10.340). Za očekivati je da ćemo u srpnju dobiti slične podatke i za 2023. godinu. U svakom slučaju, Hrvatska je lani imala 30.178 više doseljenih osoba nego odseljenih ljudi, odnosno pozitivan migracijski saldo. Prema procjeni DZS-a, ova zemlja je lani krajem prosinca imala 3,861 milijuna stanovnika, a podsjetimo da smo prema popisu stanovništva iz 2021. imali 3,871 milijun stanovnika. Privremeni podaci DZS-a za prvih pet mjeseci ove godine također pokazuju da je i dalje broj rođene djece na povijesno najnižim granama jer se ove godine do kraja svibnja rodilo 13.072 djece, dok je lani rođeno ukupno 32.170 djece, što je najmanji broj rođenih u povijesti ove države. Također, lani je sklopljeno samo 17.306 brakova u Hrvatskoj, što je najmanji broj sklopljenih brakova u posljednjem desetljeću s iznimkom 2020. godine, kada su na snazi bile stroge mjere zbog COVID-a.
Inače, broj sklopljenih brakova se kretao od 2013. godine između 18 i 20 tisuća godišnje. No ni podatak o smanjenju broja sklopljenih brakova ne čudi jer se iseljavalo pretežno mlado stanovništvo, a zanimljivo bi bilo i znati koliko se mladih samo vjenčalo u Hrvatskoj i otišlo dalje u inozemstvo.
