Pravo na mirovinu u većini zemalja svijeta je regulirano na pomoću dobi i ostvarenim stažem. Tako osoba da bi osoba otišla u mirovinu, najčešće mora zadovoljiti dva kriterija: dob i minimalni staž. Takva je situacija i u BiH i u zemljama naše regije.
U Njemačkoj, u kojoj živi 22 milijuna umirovljenika, dob za odlazak u mirovinu varira od 63 do 66 godina, ovisno o godini rođenja, a pod raznim dodatnim kriterijima staž na temelju kojeg se može dobiti mirovina iznosi između pet i 45 godina. No što je s ljudima koji nikad nisu radili, odnosno nisu uplaćivali mirovinske doprinose?
Iz njemačkog Zavoda za mirovinsko osiguranje (Deutsches Rentenversicherung - DRV) navode da osobe koje nisu uplaćivale doprinose za mirovinsko osiguranje najmanje pet godina nemaju pravo na mirovinu, ali mogu podnijeti zahtjev za osnovno osiguranje. Riječ je o socijalnoj mjeri koja se financira iz prikupljenih poreza, piše Tportal.hr.
Na osnovno osiguranje imaju pravo osobe koje su navršile dob za umirovljenje, ali ne primaju starosnu mirovinu, odnosno osobe koje su zbog bolesti ili invaliditeta bile nesposobne za rad. Poglavito se to odnosi na one čiji životni troškovi premašuju prihode. U životne troškove spadaju smještaj, grijanje, doprinos za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te osiguranje za njegu.
Svi koji imaju prihode manje od 1016 eura mjesečno mogu aplicirati za osnovno osiguranje, što im jamči 563 eura ako su samci ili samohrani roditelji, odnosno 506 eura po osobi za parove u bračnoj, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici te 451 euro za osobe na dugotrajnoj hospitalizaciji.
Prilikom podnošenja zahtjeva za osnovno osiguranje važno je znati da se gledaju i prihodi kućanstva, poput zarađenih prihoda (na manjim poslovima, op.a.), roditeljskog dodatka većeg od 300 eura, prihoda od najma, uzdržavanja druge osobe, naknade za bolovanja, kamata i dječjeg doplatka. Gleda se i imovina, što uključuje novac, štednju (više od 10.000 eura po osobi), vrijednosne papire, nekretnine i pokretnine te nasljedstvo.
Uz to, osobe koje nemaju pravo na mirovinu mogu računati na priznavanje razdoblja odgoja djeteta. U Njemačkoj se to pravo priznaje za prve tri godine nakon rođenja djeteta, ako je rođeno 1992. godine ili kasnije. Ako obitelj ima više djece, vrijeme se umnožava za djecu koja su ranije rođena i to za dvije i pol godine.
Od 1. srpnja 2014. godine razdoblje odgoja djeteta priznaje se kao dio mirovine. Kod nekih to znači ostvarenje prava na mirovinu, s obzirom na to da je potrebno uplaćivati najmanje pet godina doprinosa da bi se ostvarilo to pravo. Ipak, treba znati da se razdoblje odgoja djeteta može odnositi i na 'rupe' u stažu osiguranja zbog izostanka s posla do djetetove 10. godine života. Uz to, samo jedan roditelj ima pravo preuzeti novčanu naknadu za razdoblje odgoja djeteta i ona iznosi 110 eura.
U Hrvatskoj je sličan model uveden 2019. godine. Njime se majkama koje su u mirovinu otišle nakon 1. siječnja te godine na ostvareni mirovinski staž dodaje još šest mjeseci. Premijer Andrej Plenković najavio je podizanje majčinskog dodatka na godinu dana. Umirovljeničke udruge pak traže da se to pravo prizna svim majkama u mirovini, a ne samo onima umirovljenima u posljednjih pet godina.
Što se tiče osoba koje su navršile dob za odlazak u mirovinu, ali nisu skupile potreban staž, u Hrvatskoj one mogu računati na dvije novčane naknade. Jedna je nacionalna naknada za starije osobe, kolokvijalno zvana i nacionalnom mirovinom. Riječ je o naknadi u iznosu od 150 eura koju je u listopadu, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, primilo 17.060 osoba.
Pravo na ovu naknadu imaju hrvatski državljani s neprekidnim prebivalištem na području Hrvatske u trajanju od 10 godina prije podnošenja zahtjeva, a navršili su 65 godina te podnijeli zahtjev HZMO-u. Uz to, ne smiju primati mirovinu, niti biti u sustavu mirovinskog osiguranja. Prihodi po članu njihovog kućanstva ne smiju biti viši od 300 eura.
Uz to, ne smiju sklopiti ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelji uzdržavanja te ne smiju imati priznato pravo na smještaj u sustavu socijalne skrbi. Bitno je naglasiti da ne smiju primati ni socijalnu pomoć, što je druga naknada na koju mogu računati starije osobe koje nisu u mirovini.
Socijalna pomoć, odnosno zajamčena minimalna naknada, također iznosi 150 eura za odrasle nezaposlene osobe. U slučaju starijih osoba i onih koje su potpuno nesposobne za rad, naknada se podiže na 195 eura. Kad je riječ o kućanstvima, ona se utvrđuje kao zbroj udjela članova kućanstva. Tako se za starije ili osobe nesposobne za rad isplaćuje 142,50 eura po članu kućanstva. No treba reći da iznos socijalne pomoći ovisi i o prihodima samca ili kućanstva, pa se nerijetko dobije samo razlika između mjesečnog prihoda i iznosa socijalne pomoći.
