Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije. Jedan zastupnik vladajućih bio je protiv dok oporba i nekoliko zastupnika vlasti nisu prisustvovali glasanju jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima. Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen. Jedini politički predstavnik Hrvata u crnogorskom parlamentu HGI-ev Adrijan Vuksanović je zahvalio Hrvatskoj i njenom državnom vrhu za podršku prilikom crnogorskom dobijanja IBAR-a, te je konstatirao da “ono što Vučić nije uspio, želi da podmetne preko Crne Gore".
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sinoć je nakon vijesti iz Crne Gore poslalo priopćenje u kojemu upozorava Crnu Goru da povlači poteze koji bi se mogli negativno odraziti na bilateralne odnose s Hrvatskom kao i na put CG prema Europskoj uniji. O svemu se oglasio i Vladimir Vojinović, autor četiri romana i knjige pripovjedaka, doktor književnosti i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju te predsjednik Društva crnogorskih izdavača i glavni urednik časopisa Fokalizator, a njegovu poruku Hrvatskoj naslovljenu "Zagrebe, oprosti" u nastavku prenosimo u cijelosti.
…dok su padale granate po Dubrovniku, 1991, dva su crnogorska pjesnika – jedan koji je u Hrvatskoj pronašao spas, drugi koji je u Titogradu strijepio za Gospara – napisala i objavila pjesme „Noć sa Dubrovnikom“ i „Dubrovniče, oprosti!“ Vitomir Vito Nikolić je te godine ostao bez posla i gole egzistencije, Brković je bio prinuđen da glavu sačuva u Hrvatskoj. Oni su simboli antiratnog pokreta devedesetih godina prošloga vijeka i otpora ratnoj povijesti i vojno-obavještajnoj strukturi Slobodana Miloševića, koja je kao anakonda bezuspješno davila Crnu Goru maltene sve do referenduma o crnogorskoj nezavisnosti u svibnju 2006. godine.
Od Đukanovićeve isprike Republici Hrvatskoj do pojave novih političkih vjetrova u Crnoj Gori odnosi dviju zemalja išli su uzlaznom linijom – naročito je bila plodna suradnja na poljima kulture i znanosti. Ponešeni osobnim iskustvima u borbi za očuvanje vlastita identiteta, hrvatski znanstvenici i kulturni radnici sve vrijeme pružali su nesebičnu podršku montenegristima. Zašto to kriti, zahvaljujući i hrvatskim stručnjacima, crnogorski jezik danas je jezik s međunarodnim kodom, a pod krovovima hrvatskih znanstvenih institucija stasala je cijela jedna generacija montenegrista, kojima je u vlastitoj zemlji bilo onemogućeno da se profesionalno uzdižu. Danas je to čvrsta spona dvije kulture koju ne mogu pokidati ni tenkovske gusjenice, a kamoli politički projektirane rezolucije.
No, nakon smjene vlasti 30. kolovoza 2020, postalo je jasno, a na to smo upozoravali, da će nove političke „elite“ u Crnoj Gori pokušati pokvariti novouspostavljene odnose s bratskim hrvatskim narodom, što im, evo, nažalost, polazi za rukom. Zato je trenutak da poručimo novim generacijama hrvatskih političara, da pri donošenju odluka o eventualnom sprječavanju Crne Gore na putu ka Europskoj uniji, konzultiraju umirovljene kolege koji bi im, sasvim izvjesno, mogle objasniti zašto se ne bi smjelo nasjesti na provokacije Vučićevih marioneta, koje su trenutno instalirane na nekim od najznačajnijih državnih funkcija u Crnoj Gori. Naime, nama u Crnoj Gori je jasno da je Rezolucija o Jasenovcu politička trgovina koja ima dva cilja. Prvi cilj je – izazvati gnijev Crnoj Gori najbližih europskih susjeda, kojima još nisu zaliječene rane od domovinskoga rata. A drugi cilj je – isprovocirati Republiku Hrvatsku u toj mjeri da ona ne dozvoli Crnoj Gori da iskoristi povijesnu šansu i postane dio EU.
I što ako Hrvatska ne blokira Crnu Goru? Vrlo jednostavno – za tri - četiri godine nestat će granice s Debeloga Brijega, a bit će postavljena na sjevernoj granici Crne Gore, na Brodarevu i Jabuci. Tada će oni koji su naručili raspravu o Rezoluciji o Jasenovcu morati našem zajedničkom, europskom prostoru pristupati kroz rampe namijenjene za putnike koji nisu državljani EU. To će biti pobjeda diplomacije cijela Zapada, kome većina crnogorskih građana teži. Možemo li skupa biti mudriji od Vučićevih mentora iz Moskve? Možemo li zajedničkim snagama izbjeći to da na Balkanu dozvolimo još jedan „ukrajinski scenarij“?
Neovisno od daljih reakcija hrvatske politike, dužni smo da ukažemo da se večeras svaki montenegrista, i svaki dobronamjerni Crnogorac i Crnogorka, osjećaju jednako posramljeno kao oni naši najstariji koji su nemoćno gledali granatiranje Dubrovnika, pohare Konavala i torpediranja Splita. Zato večeras, jednoj naciji koja dostojanstveno njeguje kulturu sjećanja na tamne epizode naše zajedničke prošlosti, upućujemo riječi izvinjenja: Zagrebe, oprosti!
