Dvadesetosmogodišnji Artem jedan je od tisuća mladih Ukrajinaca koji izbjegavaju novačenje, oprezan je kada izlazi iz kuće i zaobilazi mjesta poput stanica podzemne željeznice, gdje policija provjerava dokumente tražeći mladiće poput njega, piše Politico. „Neki od mojih prijatelja – uopće ne izlaze“, kaže Artem. Artem je nalik na bjegunca, šilterica mu je spuštena i prekriva mu oči čak i kada je oblačno. Prije nego što ulazi u kafić u središtu Kijeva kako bi se sastao s novinarom Politica, osvrće se oko sebe, a kada napokon sjedne, govori tiho da ga nitko drugi ne čuje.
Kada je Rusija napala njihovu zemlju prije dvije godine, mladi i stari Ukrajinci pohrlili su dragovoljno u centre za novačenje. Neki su glasno negodovali jer nisu odmah bili regrutirani. Ukrajinska vojska ih nije mogla primiti sve zbog manjka resursa i opreme, no uspjela je oformiti nove jedinice, proširiti postojeće i improvizirati ne bi li zaustavila ruske tenkove na putu prema Kijevu. No, prvotni izljev domoljubnog žara je splasnuo. Rat traje više od dvije godine, a muškarci se svojim kućama s bojišta vraćaju ozlijeđeni, unakaženi ili mrtvi. Pesimizam također uzima maha te sve više ljudi dovodi u pitanje sposobnost Ukrajine da porazi ruske snage.
Otkako je prije dvije godine započela ruska invazija, pokrenuto je 9000 postupaka zbog izbjegavanja vojne obaveze, prema ukrajinskom ministarstvu unutarnjih poslova. No, stvarna brojka je vjerojatno veća s obzirom na to da neki Ukrajinci izbjegavaju prijaviti boravište pa im pozivi za vojsku ni ne mogu biti uručeni. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je priznao da je riječ o „osjetljivom“ pitanju. Čak i u tjednima prije invazije u veljači 2022., predsjednik se odupirao pozivima oporbenih parlamentarnih zastupnika da uvede opću mobilizaciju.
Trenutno postoji hitna potreba za većim brojem vojnika kako bi ih se rasporedilo uzduž tisuću kilometara duge bojišnice uoči očekivanog ruskog pokušaja proboja prema Harkivu na sjeveroistoku ili Odesi na jugu. Zimsko blato se počinje sušiti i proljeće je iza ugla te ukrajinski vojni dužnosnici strahuju da će koordinirana ruska ofenziva započeti u narednim tjednima ili mjesecima.
Ukrajini opasno nedostaje ne samo streljiva, naročito topničkih granata i projektila za protuzračnu obranu, već i vojnika koji bi odbili ruski napad. Ukrajinski vojnik na bojištu prosječno je star 43 godine, a dokaza o izbjegavanju novačenja sve je više. BBC je nedavno pisao da je 650.000 borbeno sposobnih Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje u protekle dvije godine, pri čemu je većina to učinila na granicama s Poljskom i Slovačkom. Neki su imali lažne potvrde o oslobađanju od vojne obveze koje su im omogućile da napuste Ukrajinu.
Prošle godine se gotovo 1300 osoba našlo pred sudom zbog izbjegavanja novačenja, no dužnosnici priznaju da je riječ o tek malom dijelu onih koji izbjegavaju vojnu službu. Premda je na snazi sustav novačenja kako bi se nadopunili redovi dobrovoljaca, zakonodavci tvrde da je nefunkcionalan i ograničen zbog tisuća ljudi koji ne prijavljuju svoje prebivalište. Novačenje stoga velikim dijelom ovisi o slučajnim provjerama dokumenata koje provodi policija.
Broj ruskih vojnika u Ukrajini trenutno prelazi 400.000, a blizu ukrajinskog teritorija je dodatnih 100.000. Kijev sveukupno ima 680.000 aktivnog vojnog osoblja, od kojih je oko 200.000 na bojišnici. Rusija pak ukupno ima 1,2 milijuna, prema Međunarodnom institutu za strateške studije. Glavni stožer ukrajinske vojske je prošle godine rekao da se boji da bi Rusija mogla razmatrati mobilizaciju dodatnih 400.000 do 700.000 vojnika. Zelenskij je u prosincu rekao da će biti potrebno između 450.00 i 500.000 novih vojnika kako bi se oduprli Rusiji 2024. godine.
Ukrajinski parlament tjednima raspravlja o novom zakonu o mobilizaciji, koji bi spustio donju dobnu granicu za novačenje s 27 na 25 godina. Minimalna dob je zapravo već spuštena posebnim zakonom prošlog srpnja, koji je parlament odobrio, no Zelenskij ga nikada nije potpisao niti je posve objasnio zašto to nije učinio.
Novi nacrt zakona je više puta preinačavan, a predviđa regrutaciju dodatnih 400.000 ukrajinskih vojnika. Međutim, pojedini zakonodavci prigovaraju zbog nekih kaznenih mjera koje smatraju neustavnim, poput ograničavanja prava vlasništva osobama koje izbjegavaju novačenje ili zapljene njihovih automobila i blokade njihovih bankovnih računa.
Politički vruć krumpir
„To je veoma nepopularno“, rekao je Mikola Knjažickij, oporbeni zastupnik u parlamentu iz Lavova. „Ruku na srce, mobilizacija je politički vruć krumpir i nitko ga ne želi u ruci. Vojska treba mnogo više ljudi. No, Zelenskij ne želi preuzeti odgovornost za mobilizaciju i tvrdi da su nadležna ministarstava, a oni se boje opeći i kažu da je za to zadužen parlament, koji potom opet prebacuje odgovornost“. „Čak i zastupnici iz Zelenskijeve stranke (Sluga narodu) protive se zakonu, tvrdeći da je nespojiv s europskim konvencijama o ljudskim pravima“, dodao je Knjažickij.
„Ovo postaje pravi kaos. U Lavovu ljudi kupuju stanove, ali ne potpisuju ugovor o kupoprodaji kako ne bi službeno bili prijavljeni ili tamo prijave prijatelja kako im kasnije stanovi ne bi bili zaplijenjeni. Drugi prazne bankovne račune u slučaju da zakon bude usvojen, a njihov novac zamrznut“. Ono što ne pomaže, tvrde on i drugi zakonodavci, jesu neprestane priče o nedostatku oružja i topničkog streljiva.
„Imate časnike koji na televiziji govore da ako ne dobijemo više novca i streljiva od Sjedinjenih Američkih Država i Europe, da će svi na bojišnici poginuti u nekoliko tjedana jer Rusi proizvode mnogo bespilotnih letjelica i imaju više granata“, rekao je Knjažickij. Takva predviđanje neće pomoći uvjeriti Ukrajince, koji oklijevaju poput Artema, da se prijave.
Jednosmjerna karta
Artem kaže da se on i njegovi prijatelji koji izbjegavaju novačenje također se boje toga da više mjeseci ili godina zaglave u borbama. „Mlad sam i želim živjeti svoj život, a teško je ići tamo i ne znati kad ću se vratiti normalnom životu. Imam prijatelje koji su se dobrovoljno prijavili na početku rata i još uvijek se ondje bore. To je poput jednosmjerne karte“, tvrdi Artem. Produženi boravak na bojišnici također kritiziraju ukrajinski vojnici umorni od borbi koji traže da ih se demobilizira ili privremeno zamijeni uz duži odmor.
Njihova rodbina želi isto. Deseci obitelji vojnika s bojišta su se u nedjelju okupili na kijevskom trgu Majdanu kako bi zahtijevali da se njihove muževe, očeve i momke oslobodi borbe, tvrdeći da su obavili svoj posao i da ih se sada treba demobilizirati ili im osigurati dug odmor i oporavak. No, to se ne može dogoditi dokle god se ne unovači i obuči više Ukrajinaca. Neki zakonodavci zalažu se za to da se skrati trajanje vojne službe s predloženih 36 na 18 mjeseci. Za Artema, nema mnogo toga što bi ga uvjerilo da se prijavi.
„Moja majka je medicinska sestra, vida ranjenike i uvjerava me da se u to ne uplićem“, rekao je.
