Ako se Ukrajini na skorašnjem sastanku NATO-a u Vilniusu ne pruži barem sigurnosna garancija, može se računati na to da će neke od članica, poglavito Poljska, poslati tamo svoju vojsku, upozorio je nekadašnji šef Sjevernoatlantskog saveza Anders Rasmussen.
On ima i razloga govoriti tako nešto jer ga je za službenog svojeg savjetnika uzeo sam predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij upravo za pitanja sigurnosti i položaja Ukrajine u budućoj sigurnosnoj sigurnosti Europe. I sada je na turneji po Europi gdje nastoji pomaknuti raspoloženje članica NATO-a prema primanju Ukrajine u tu organizaciju. Istakao je kako će pitanje pridruživanja Ukrajine NATO-u ostati na stolu čak i ako Ukrajina dobije sigurnosne garancije od više zemalja članica, prenosi Daily Mail.
Što bi bile te garancije bit će tema u Vilniusu kako je najavio sadašnji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Podsjetio je, međutim, kako NATO pune garancije daje samo punopravnim članicama saveza. - Ako se NATO ne može dogovoriti o jasnom putu naprijed za Ukrajinu, postoji jasna mogućnost da bi neke zemlje mogle pojedinačno poduzeti akciju. Znamo da je Poljska vrlo angažirana u pružanju konkretne pomoći Ukrajini. I ne bih isključio mogućnost da bi se Poljska još jače angažirala u ovom kontekstu na nacionalnoj osnovi i da bi je slijedile baltičke zemlje, možda uključujući mogućnost slanja trupa na teren
Mislim da bi Poljaci ozbiljno razmislili o tome da uđu i okupe koaliciju voljnih ako Ukrajina ne dobije ništa u Vilniusu. Ne bismo trebali podcijeniti poljske osjećaje, Poljaci smatraju da zapadna Europa predugo nije slušala njihova upozorenja protiv pravog ruskog mentaliteta, rekao je Rasmussen dodajući kako bi Ukrajina imala svako pravo i zatražiti vojnu pomoć. Neke zemlje, poput Njemačke, i dalje imaju rezervi prema primanju Ukrajine zbog zabrinutosti kako bi se još jače isprovociralo Rusiju.
Garancije bi, po Rasmussenu, morale biti u pisanom obliku, biti i izvan okvira NATO-a te obuhvaćati dijeljenje obavještajnih podataka, uvježbavanje vojske, unapređenje proizvodnje streljiva, integriranu suradnju sa savezom te nastavak opskrbe naoružanjem kako bi se Rusiju odvratilo od daljih napada. I on tvrdi kako raste podrška takvim scenarijima, primjerice i kod Francuske. Ali podvlači kako sigurnosne garancije neće sigurno biti način da se izbjegne pitanje članstva Ukrajine u NATO savezu. Podsjetio je i kako je članstvo Finskoj i Švedskoj ponuđeno bez traženja nekih posebnih preduvjeta ili garancija.
- Sve osim članstva za Ukrajinu bi bilo razočaranje, kazao je a odbacio scenarij prema kojem bi do primanja došlo kada se rat okonča jer bi se na taj način Rusiji pružila mogućnost beskonačnog odgađanja, praktično veta. Pritisaka oko Ukrajine ima i s druge strane bare gdje se od predsjednika Joea Bidena traži da Ukrajini ipak pošalje ATACMS, Army Tactical Missile System, sustav koji je dometa oko 300 km što je za četiri puta više od svega što u ovom trenutku Ukrajinci imaju. A ne bi tražio dodatnu obuku jer se takve rakete mogu ispaljivati iz istih bacača kao i HIMARS.
Jer, prije godinu dana, podsjetio je Politico, nacionalni savjetnik za sigurnost Jake Sullivan izrazio je bojazan kako bi slanje takvog naoružanja otvorilo mogućnost da svijet utone u Treći svjetski rat. Jer takvim bi naoružanjem Ukrajina mogla gađati mete duboko u teritoriji Rusije. A ionako su informacije kako Pentagon i nema previše ovog naprednog naoružanja. Kroz 20 godina koliko Lockheed Martin proizvodi ATACMS, napravljeno je oko 4.000 komada u raznim konfiguracijama. Nešto je od toga prodano savezničkim državama koje su tim raketama opremile vlastite bacače.
Nekih 600 potrošeno je u ratovima u Iraku i Perzijskom zaljevu. Jedan je zaobilazan način da Ukrajina kupi te rakete od nekog od saveznika a SAD za to odobre sredstva. Ipak, i u tom bi se slučaju to moglo tumačiti kao preagresivan potez Bidenove administracije. Do sada je, međutim, svaka takva odluka doživjela da bude preokrenuta. Tako je i sam Biden počeo pokazivati znakove popuštanja govoreći krajem svibnja kako je ta opcija i dalje na životu. Da bi onda glasnogovorništvo Bijele kuće govorilo kako ipak nema promjene politike. Međutim, sada grupa od devet zastupnika traži Bidena da pošalje ATACMS. - Rat u Ukrajini postao je sukob teškog iscrpljivanja.
Možemo i moramo pomoći da se izađe iz ove pat pozicije. Brzim pružanjem ukrajinskim snagama ovih dodatnih mogućnosti, možemo značajno poboljšati njihove izglede za pobjedu, vratiti mir u Europu i osigurati stabilniji i napredniji svijet, kaže se u pismu zastupnika koji dolaze s obje strane, i demokratske i republikanske. Također, nije prestala niti rasprava oko slanja zrakoplova F-16, i to je još na stolu nekih zastupnika Kongresa gdje se smatra kako Ukrajina mora imati kontrolu nad svojim nebom bez čega teško može doći do pobjede.
