Više od 2.000 ljudi, među kojima su volonteri, studenti i pripadnici vojske, sudjelovalo je u Finskoj u najvećoj vježbi civilne zaštite u Europi od završetka Drugog svjetskog rata. Scenarij nije nimalo bezazlen, kibernetički napadi prekidaju opskrbu strujom i vodom, a zemlji prijeti i raketni napad iz susjedne Rusije. U skloništu civilne zaštite uklesanom duboko u stijenu, iza vrata projektiranih da izdrže čak i nuklearni ili biološki napad, finski ročnici u zaštitnim odijelima i maskama mjere razinu radijacije. Prostor koji inače služi kao sportska dvorana pretvoren je u golemo sklonište u kojem stotine ljudi noć provode na poljskim krevetima. Sve je dio velike vježbe u gradu Kuopiju kojom finske vlasti, službe i građani uvježbavaju što bi trebali napraviti kada bi se zemlja doista našla pod napadom.
Prema scenariju vježbe, ključna infrastruktura u Kuopiju pogođena je kibernetičkim napadima, zbog čega su poremećene opskrba električnom energijom i vodom. Istodobno postoji opasnost od raketnih udara iz Rusije, s kojom Finska dijeli više od 1.300 kilometara dugu granicu, od Baltičkog mora sve do Arktičkog kruga. Kako piše Euronews, vježba se održava u trenutku kada zapadni dužnosnici upozoravaju da Rusija diljem Europe provodi kampanju sabotaža i izazivanja poremećaja. Među incidentima koji se povezuju s takvim aktivnostima spominju se požari, napadi na vodnu i energetsku infrastrukturu te korištenje dronova u zračnom prostoru država Europske unije.
With an eye on Russia, Finland runs Europe's largest civil defence exercise since WWII. pic.twitter.com/1tn7a3y9zs
— euronews (@euronews) September 3, 2026
Podzemna skloništa mogu pružiti zaštitu od projektila, ali odgovor na hibridne prijetnje zahtijeva znatno širu pripremu stanovništva i institucija. Finska je nakon ruske invazije na Ukrajinu napustila desetljeća vojne nesvrstanosti i 2023. postala članica NATO-a, dok joj se Švedska pridružila godinu dana poslije. No pripreme za mogući sukob s Rusijom u Finskoj imaju mnogo dulju povijest.
Umirovljeni pukovnik finske vojske Asko Muhonen, koji je organizirao vježbu u Kuopiju, kaže da obrana zemlje ne počiva samo na vojsci. Jednako važnim smatra način razmišljanja običnih građana i njihovu spremnost da preuzmu odgovornost za sigurnost zemlje. Takvom pristupu, smatra, pridonosi i obvezno služenje vojnog roka, koje Finska nije ukinula ni nakon raspada Sovjetskog Saveza.
- Nisu svi sretni što moraju služiti vojsku, ali naša je dužnost služiti i štititi ovu zemlju, kao što su to činili ljudi prije nas. Zato imamo svoju neovisnost - rekao je 23-godišnji ročnik Jyry Pietikainen, koji je tijekom vježbe učio kako upravljati skloništem. Muhonen smatra da Finska mora pažljivo proučiti i iskustva Ukrajine. Najveće sklonište u Kuopiju može primiti oko 7.000 ljudi, no rat je pokazao da stanovnici napadnutih gradova često imaju samo nekoliko minuta da pronađu zaklon. Zato, smatra, nije presudno da svako sklonište može izdržati nuklearni udar. Važnije je da građanima bude dovoljno blizu i da im može pružiti barem osnovnu zaštitu.
O tome iz prve ruke govori 20-godišnji ukrajinski student Dmytro Untila, koji danas studira u Kuopiju. Kada su 24. veljače 2022. ruske rakete pogodile njegovu rodnu Odesu, nije imao pravo sklonište u koje bi mogao otići pa se sklonio u ulaznom prostoru svoje zgrade. Kaže da bi prethodna obuka za takve situacije u Ukrajini zasigurno pomogla jer prije početka invazije mnogi nisu vjerovali da bi se nešto takvo doista moglo dogoditi. Sigurnosne prijetnje nisu, međutim, ograničene samo na mogućnost otvorenog vojnog napada.
Juha Räsänen, direktor elektroenergetske tvrtke Savon Voima, kaže da najveću prirodnu opasnost za energetsku infrastrukturu na području Kuopija predstavljaju obilne snježne padaline, oluje i ekstremno vrijeme. No nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i odluke kompanije da prestane kupovati rusko biogorivo, broj kibernetičkih napada na njihovu mrežu znatno je porastao.
Inženjeri su prošle godine pronašli najmanje deset naljepnica postavljenih na posebno osjetljivim dijelovima energetske infrastrukture. Slične oznake pronašle su i druge finske energetske kompanije, a njihovo podrijetlo nije bilo poznato. - Kada bi na takvom mjestu došlo do eksplozije, mogla bi biti uništena cijela brana - upozorio je Räsänen. Iznad dalekovoda primijećeni su i dronovi, no nije utvrđeno tko je njima upravljao.
Finska sigurnosno-obavještajna služba ipak je priopćila da je istražila velik broj takvih opažanja te da nije pronašla ništa što bi izazvalo ozbiljnu zabrinutost. Navode kako su građani od početka rata u Ukrajini postali znatno oprezniji pa češće prijavljuju neobične pojave. Neke od uočenih naljepnica, primjerice, povezane su s geodetskim radovima, dok su brojna opažanja dronova dobila svakodnevna i bezazlena objašnjenja. Ipak, finske vlasti žele da građani budu sposobni najmanje 72 sata funkcionirati bez vanjske pomoći ako nestane električne energije ili voda postane neupotrebljiva za piće.
Finski odnos prema mogućoj prijetnji iz Rusije teško je odvojiti od povijesti dviju država. U ratovima sa Sovjetskim Savezom Finska je izgubila oko 11 posto svojeg teritorija, dok je više od 400.000 ljudi, odnosno oko 12 posto tadašnjeg stanovništva, moralo napustiti svoje domove na područjima koja se danas nalaze u Rusiji. Ta su sjećanja još uvijek živa.
U muzeju veterana u Kuopiju 95-godišnji Risto Mönkkönen Euronewsu je pokazao komad papira na kojem je zapisao datume bombardiranja grada i imena poginulih. Kao dijete s ocem je potrčao prema skloništu upravo u trenutku kada je pala bomba i ubila petoricu očevih prijatelja. - Ne mogu to zaboraviti - rekao je.
Pirkko Naukkarinen, koja danas ima 102 godine, prisjetila se kako je sa samo 16 godina radila u poljskoj kuhinji uz bojišnicu i skrivala se u jarcima tijekom sovjetskih zračnih napada. Devedesetdvogodišnja Aili Toivanen svoj je dom tijekom ratova morala napustiti čak dva puta. Kada je Vladimir Putin 2022. pokrenuo invaziju na Ukrajinu, priznala je da se ponovno pojavila stara bojazan, hoće li u dubokoj starosti svoj dom morati napustiti i treći put.
Upravo zato u velikoj vježbi u Kuopiju ne sudjeluju samo vojnici i pripadnici službi. Kroz sklonište prolaze studenti, volonteri, ali i školska djeca. - Djeca ovo trebaju znati jer će možda nešto morati napraviti sama. Odrasli im ne mogu uvijek pomoći - rekla je 11-godišnja Amanda Hill, čiji je razred jedan dan nastavu proveo u skloništu.
Za Fince pripremanje za najgori scenarij ne znači nužno da očekuju rat, nego da žele znati što napraviti ako do njega ikada dođe. Pietikainen kaže da zbog finske povijesti takve vježbe ne smatra pretjerivanjem. - Mi smo Finci, pa smo na neki način pomalo pesimistični prema životu. Ali povijest pokazuje što se može dogoditi s Rusijom - rekao je.
A Muhonen je odnos prema prijetnjama iz Moskve sažeo u jednu poruku: - Ne vjerujte onome što govore, nego promatrajte ono što rade.
Otvori KEKS Pay
