Hrvatska je uspjela i ostvarila svoj cilj da u manje od mjesec dana 2000 nositelja hrvatskih putovnica zatraži i dobije vizu za Sjedinjene Američke Države, doznajemo od izvora u MVEP-u. Ta brojka od 2000 ljudi gotovo sa sigurnošću jamči da će stopa odbijenica ove godine biti manja od tri posto, što opet dovodi do toga da se može zaključiti da je tako zadovoljen i posljednji u nizu zahtjeva koje država mora ispuniti kako bi joj SAD ukinuo vize.
Time bi se napokon riješilo pitanje na kojem se radilo od kraja 90-ih, ali bez uspjeha, koje je hrvatske državljane stavljalo u posebnu kategoriju, pogotovo nakon ulaska u EU, kada je Hrvatska bila jedna od samo nekoliko zemalja EU čiji državljani trebaju vize za turistička i poslovna putovanja u SAD.
U tijeku ‘fina matematika’
Posljednju riječ, naravno, imaju Amerikanci i na njima je da objave ulazi li Hrvatska u bezvizni režim, odnosno je li zadovoljila uvjete, što bi se moglo dogoditi za posjeta američkog državnog tajnika Mikea Pompea Dubrovniku sljedećeg petka, da bi se sporazum - ako sve bude u redu - potpisao u proljeće sljedeće godine. Trenutačno se u State Departmentu obavlja “fina matematika” kako bi 30. rujna, kad završava američka fiskalna godina, brojka bila precizna.
Visoki dužnosnik State Departmenta jučer je na brifingu za američke i stane novinare kazao je da Hrvatska u posljednjoj godini napravila izniman napredak u zadovoljavanju kriterija, kako statističkih, tako tehničkih i sigurnosnih te istaknuo je da treba još malo vremena da se pogledaju statistike i tehničke stvari te da još ne može prejudicirati rezultat, no da timovi u veleposlanstvima u Zagrebu i Washingtonu intenzivno rade na tom poslu.
Kad je postalo jasno da je pandemija koronavirusa prekinula putovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je molbu državnim službenicima te kolegama iz bankarskog i poslovnog sektora da podnesu zahtjev za vizu za putovanje u SAD. Plan, koji nije ni u kojem slučaju mogao biti proveden bez ohrabrenja i poticaja s američke strane, koja je to i javno rekla, uzeo je u obzir da je riječ o podnositeljima za koje je gotovo sigurno da će tu vizu i dobiti. Trošak podnošenja zahtjeva – 160 dolara – isplaćen je iz viškau proračunu iz stavke za službena putovanja i iz ušteda za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU. No da bi se ostvario bezvizni režim, nije bilo potrebno samo zadovoljiti matematičke izračune o stopi odbijenica. Postoji niz drugih uvjeta, poput sigurnosnih i demokratskih standarda, imati i voditi dobre baze podataka i surađivati u sklopu policije i drugih sigurnosnih službi, što uključuje i tehničku opremljenost, funkcioniranje graničnih službi, obradu i dijeljenje sigurnosnih podataka i putovnice najvišeg standarda, što je također obavljeno, ne samo zbog SAD-a, nego i Schengena.
No u široj slici vrlo je važna te često i odlučujuća komponenta odnos dviju država, kako na bilateralnoj razini, tako i u sklopu NATO-a. Hrvatska je država koja u ovom dijelu Europe ima težinu, ali i država koja se nije libila u nekim slučajevima napraviti otklon od mainstream politike EU, primjerice pri glasanju u UN-u, kad je to išlo na ruku i bilo u interesu SAD-a. Visoki dužnosnik State Departmenta jučer je tako, najavljujući Pompeov posjet Dubrovniku, gdje će ga dočekati premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić, kazao kako je “Hrvatska je pouzdani saveznik, partner i prijatelj SAD-a te model za euroatlantske integracije”. – Svjedočit ćemo iznimnim uspjesima koje je Hrvatska postigla od proglašenja neovisnosti i tijekom predsjedavanja Vijećem EU te zaslugama za otvaranje pregovora sa Sjevernom Grčkom i Albanijom – istaknuo je. Dio razgovora, otkrio je, uz teme o borbi protiv COVID-19, diverzifikacija energetskih izvora i suradnje i investicija, ticat će se nabave vojnih zrakoplova. SAD, uz obveze, želi da NATO saveznice imaju najkvalitetniju opremu, a to je, smatraju, ona američka pa će susret u Dubrovniku biti prigoda da se porazgovara o tome što Hrvatska treba i želi.
Dio šireg paketa
No vize su dio šireg paketa koji bi se trebao zaključiti s Amerikancima. Hrvatska radi na ukidanju dvostrukog oporezivanja, a prije mjesec dana je nacrt tog sporazuma stavljen na stol ministru financija Zlatku Mariću. Oba sporazuma mogla bi, bude li sve u redu, biti potpisana u proljeće sljedeće godine. O kontinuitetu i odnosima dviju država možda najbolje govori podatak da su Sjedinjene Države poslale jasnu poruku Hrvatskoj da ishod tamošnjih izbora u studenome neće imati utjecaja na te procese. SAD je uhvatio smjer u odnosu prema Hrvatskoj i neće ga mijenjati.
Desetljećima se uklanjalo prepreke
Ukidanje viza složeno je pitanje na kojemu Hrvatska radi desetljećima. Nakon rata, velika prepreka bile su putovnice izdane u konzulatima u BiH te sigurnosno pitanje koje se s njima povezivalo, a potom i ekonomski razlozi, kad se sumnjalo da će tražitelj ostati raditi u SAD-u, posebice oni koji su prijave predali u Srbiji i BiH. Kad je Hrvatska ušla u EU, postojala je mogućnost drukčijeg pristupa SAD-u. Europska komisija ima zakonsku obvezu uvesti mjere reciprociteta kao odgovor na odbijanje Washingtona da ukine vize svim državljanima EU, no to je neprestano odbijala učiniti, neuobičajenim tumačenjem regulative i rupama u zakonima kako ne bi pogoršavala političke, ali i ekonomske odnose sa SAD-om. Uz to, nisu ni zemlje čiji su građani trebali vize bile za protumjere – Poljska, kojoj su lani ukinute vize, protivila se, a i Hrvatska je bila stava da je bolje probleme rješavati bilateralno. Jedino su Bugarska i Rumunjska zahtijevale da Europska komisija poduzme korake i kazni SAD, a te zemlje, kao i Cipar, i dalje čekaju na njihovo ukidanje.
