Zašto je koronavirus prošireniji na sjeveru Italije u odnosu na njezin jug? Možda će se narednih dana žarište zaraze preseliti na jug, ali za sada se postavlja pitanje da li zagađenost zraka pomaže širenju koronavirusa? Zrak na jugu Italije je mnogo čišći od onoga na sjeveru i to ne samo zbog industrije, već i zbog magle u Panonskoj nizini, odnosno zbog klimatskog položaja.
U Rimu je zrak čišći nego u Milanu i u Rimu ima manje zaraženih osoba nego u Milanu. U veljači u Rimu su mjerači zagađenosti zraka registrirali mnogo manje prelazaka granice dozvoljene zagađenosti nego u Milanu. U Rimu je u prosjeku bilo 0,4 prelaska dozvoljene granice po mjeraču, a u Milanu 8,9 po mjeračkoj centrali.
Pretpostavku o povezanosti zagađeosti zraka od PM10 (Particulate Matter), odnosno čestica prašine, i širenja koronavirusa pokrenula je skupina liječnika društva liječnika ambijentalne medicine (SIMA) koji su usporedili podatke regionalnih agencija za zaštitu okolice (ARPA). Usporedili su podatke o koncentraciji PM10 iz razdoblja od 10. do 29. veljače s podacima od 3. ožujka.
Uzela se razlika od 14 dana koliki je i period inkubacije virusa. Došlo se do zaključka da je “velika koncentracija sitnih čestica prašine u veljači u Panonskoj nizini dovela je do anomalnog širenja epidemije”. U Milanu se više puta prešlo granicu koncentracije PM10 od 50 mikrograma po prostornom metru i zaraženih koronavirusom ima više nego u Rimu gdje nije bila tolika zagađenost zraka.
Rim i inače ima dobru mikroklimu. Kaže se da je tu osnovan grad upravo zbog povoljne mikroklime. Rim ima “dobru prozračenost i manju vlažnost u odnosu na stojeći zrak u Panonskoj nizini”, objašnjava predsjednik udruge SIMA Alessandro Miani. Vjerojatno će se temeljitije izučavati odnos kvalitete zraka i širenja zaraze. Pretpostavku da zagađeni zrak pospješuje širenju zaraze koronavirusom iznijela je i profesorica Ilaria Capua, koja od 2016. upravlja istitutom za nove patologije sveučilišta u Floridi.
