Zagrepčani, ali i građani nekih drugih gradova u Hrvatskoj u posljednje se vrijeme sve češće suočavaju s problematičnim "prozirnim mušicama" koje su preplavile grad. Građani se žale da im se lijepe na kožu i kosu, hodaju im po odjeći, a kad uspiju - ubodu ih i sisaju im krv. Dnevnik.hr otkrio je o kakvim se točno insektima radi i kakvu opasnost predstavljaju.
"Zalijepile su mi se na kožu, vidjela sam kako se pune mojom krvi. Ono što bi joj trebalo biti trbuh je pocrvenilo od krvi gotovo u sekundi", kazala je jedna građanka.
- Stjenice su prastara priča. Postoje hrastova i platanina stjenica. Točnije hrastova mrežasta stjenica (Corythuca arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythuca ciliata). Obje su stigle iz Sjeverne Amerike u Europu. Platanina stjenica prvi put je registrirana u Italiji, u okolici Padove, tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, a hrastova se pojavila negdje oko 2000. godine - pojašnjava prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Dodao je da se radi o biljojedima te da ne znaju zašto napadaju ljude.
- Za sada nema informacija o tome prenose li kakve parazite ili bolesti. Prvi medicinski podaci vezani uz stjenice pojavljuju se u Italiji, gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanine stjenice - kaže Hrašovec.
Novi kapitalni problem
Platane su često drveće po gradovima, smatraju se i zaštitnim znakom zelenila Zagreba, a zbog jačine napada ove stjenice, platanama već u srpnju i kolovozu lišće postaje žuto kao da je sredina rujna, kaže profesor sa Šumarskog fakulteta.
"Puno ih je lišće na drveću, veš ako objesite - pun je stjenica, ljudima u kafićima stjenice padaju u kavu, a obrane nema", dodaje. Kako ističe, stjenicama odgovaraju vremenski uvjeti i nemaju nikakvog prirodnog neprijatelja koji bi pomogao u borbi protiv njih pa ne čudi da su se raširile posvuda u Hrvatskoj.
