Jesu li mogući pregovori koji bi doveli do kraja rata u Ukrajini i to oni na kojima bi mogli sudjelovati i ruski predstavnici? Pitanje je koje se postavlja u trenutku kad Ukrajina radi na organizaciji nove mirovne konferencije za nekoliko mjeseci, a lokacija se navodi Saudijska Arabija. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi zadržati tempo svoje diplomatske ofanzive i zato je najavio "nove konkretne" korake za srpanj, koje navodno uključuju radne grupe za ukrajinski mirovni plan. Prva konferencija na visokoj razini održana je u Švicarskoj sredinom lipnja. Na njoj je sudjelovalo oko 80 zemalja, uzevši da Rusija nije bila ni pozvana dok je Kina izostala.
Mir u Ukrajini zahtijeva "sudjelovanje i dijalog između svih strana", stoji u završnoj deklaraciji. Ima li sada mogućnosti za prave mirovne pregovore u trećoj godini rata, pitanje je na kojeg u ovom trenutku nema odgovora. Kako bi pokušali doznati, DW je o tome razgovarao s dva važna predstavnika njemačke diplomacije: Rüdigerom von Fritschom, bivšim veleposlanikom u Moskvi i bivšim potpredsjednikom Savezne obavještajne službe (BND) i Christophom Heusgenom, direktorom Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) i bivšim savjetnikom kancelarke Angele Merkel.
Niti jedan niti drugi ne vjeruju u brze pregovore s Rusijom. Moskva, naime, traži da se Ukrajina povuče iz četiri područja na jugu i istoku zemlje koje je okupirala Rusija, te bi trebali odustati od ulaska u NATO. Bivši veleposlanik Rüdiger von Fritsch smatra kako Putin trenutačno nema nikakav interes za okončanje ovog rata ako će njegova agresija na kraju biti nagrađena. To bi, smatra Fritsch, bio slučaj ako se njegove ideje uzmu u obzir.
"Sadržajno gledano Putinova ponuda uopće nije ozbiljna", kaže šef MSC-a Christoph Heusgen koji misli da ruskog predsjednika više zanimalo ometanje rada švicarske konferencije i ispitivanje reakcija. Oba diplomata sumnjaju u to da bi pregovori u skorije vrijeme mogli biti mogući, te navode kako bi, prije svega, "Putin morao priznati legitimnu vladu Ukrajine i predsjednika Zelenskog kao svog sugovornika”. Podsjećaju kako je već krajem svibnja Putin doveo u pitanje legitimitet Zelenskog, kojem je produžen predsjednički mandat jer prema ukrajinskim zakonima ne može biti izbora dok traje ratno stanje.
Osim toga, Rusija bi se trebala pridržavati Povelje UN-a, kaže Heusgen. "Jedinu šansu za mir vidim ako se Ukrajina u ovom konfliktu vrati na poziciju jačega", kaže čelnik MSC-a. "Rusija je daleko od ukrajinskog stava i mogućeg ishoda", kaže Heusgen objašnjavajući kako ne vjeruje u to da će na jesen biti mirovna konferencija na kojoj će sudjelovati Rusija te da Ukrajina i saveznici trebaju biti izdržljivi.
“Po mom mišljenju, sporazum s Rusijom može biti podnošljiv za Ukrajinu samo ako ga prati članstvo u NATO-u”, kaže Heusgen. Ukrajina od 2008. godine ima jamstvo da će se moći pridružiti NATO-u, ali nema status kandidata. Rüdiger von Fritsch također ne vjeruje u brze diplomatske uspjehe, te smatra kako bi Putin bio voljan sudjelovati u pregovorima samo pod uvjetom ako bi njegova vlast unutar Rusije bila ugrožena, piše DW.
"Vladimir Putin stalno mora kupovati odobravanje stanovništva kod kuće, on svojom zemljom vlada represijom, propagandom i stalnim podmićivanjem", rekao je von Fritsch. Navodi kako nije samo rusko gospodarstvo pod pritiskom, već se i Kremlj boji 'crnog labuda', odnosno nečeg neočekivanog što bi moglo ugroziti Putinovu moć, poput prosvjeda majki sovjetskih vojnika protiv rata u Afganistanu 1980-ih ili masovnih demonstracije sindikata Solidarnost u 1980-ima.
"Putin se toga plaši”, kaže von Fritsch. "I mora ga se dovesti do te točke. Kada dođe do ovoga, tada će biti spreman razgovarati", kaže Fritsch. Put do toga je, prema njegovom mišljenju, jačanje Ukrajine i daljnje sankcije protiv Rusije.
