Nova analiza koju su objavili organizacija 'Save The Children' i UNICEF pokazuje kako bi ekonomski pad zbog pandemije COVID-19 mogao do kraja ove godine gurnuti do 86 milijuna više djece u siromaštvo, što je povećanje od 15 posto.
U analizi se ističe da bi, bez hitnih mjera za zaštitu obitelji od financijskih teškoća prouzrokčenih pandemijom, ukupan broj djece koja žive ispod nacionalne granice siromaštva u državama s niskim i srednjim prihodima, mogao do kraja godine dostići 672 milijuna. Gotovo dvije trećine te djece živi u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji.
Države diljem Europe i središnje Azije mogle bi da osjete najznačajnije povećanje, čak do 44 posto diljem regije. Latinska Amerika i Karibi mogli bi da osjete porast za 22 posto.
Kako navodi izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore pandemija koronavirusa pokrenula je neviđenu društveno-ekonomsku krizu, koja crpi resurse za obitelji diljem svijeta.
- Opseg i dubina financijskih teškoća među obiteljima prijeti da poništi godine napretka u smanjenju dječijeg siromaštva i ostavi djecu uskraćenu za osnovne usluge. Bez usklađenih akcija, obitelji koje jedva sastavljaju kraj s krajem mogle bi biti gurnute u siromaštvo. Najsiromašnije obitelji mogle bi se suočiti s pogoršanjem situacije, kakva nije viđena desetljećima – kazala je.
Organizacija 'Save The Children' i UNICEF upozoravaju kako je utjecaj globalne ekonomske krize izazvane pandemijom, i s tim povezane politike obuzdavanja, dvostruk.
Neposredni gubitak prihoda znači da su obitelji u manjoj mogućnosti da priušte osnovne stvari, uklјučujući hranu i vodu, te je manja mogućnost da će pristupiti zdravstvenoj zaštiti ili obrazovanju i više su izložene riziku od dječijih brakova, nasilјa, iskorištavanja i zlostavlјanja.
Također, kad dođe do pojave fiskalne kontrakcije, može doći do umanjenja dosega i kvaliteta usluga od kojih obitelji ovise.
Za najsiromašnije obitelji, nedostatak pristupa uslugama socijalne zaštite ili kompenzacionim mjerama dodatno ograničava njihovu sposobnost da se pridržavaju mjera suzbijanja epidemije i fizičke distance, te se na taj način dodatno povećava njihova izloženost infekciji.
Kako kaže izvršna direktorica organizacije „Save The Children“ Inger Ashing 'šokantni utjecaji pandemije COVID-19 ozbiljno će pogoditi djecu'.
- Djeca su ranjiva, čak i na kratke razdoblje gladi i neuhranjenosti. To potencijalno utječe na njih, kroz cijeli život. Ako budemo djelovali sada i odlučno, možemo spriječiti i zaustaviti pandemijsku prijetnju, s kojom se suočavaju najsiromašnije države i neka od najugroženije djece - dodala je.
Za izvješće kaže da bi 'trebao biti poziv na buđenje cijelom svijetu'.
- Siromaštvo nije neizbježno za djecu – naglasila je.
Prije pandemije, dvije trećine djece širom svijeta nije imalo pristup nijednom obliku socijalne zaštite. To je značilo da obitelji neće biti u mogućnosti izdržati financjske šokove, produžavajući začarani krug međugeneracijskog siromaštva. Samo 16 posto djece u Africi ima socijalnu zaštitu.
Stotine milijuna djece i dalјe su siromašni na više razina. To znači da im nedostaje zdravstvena zaštita, obrazovanje, pravilna ishrana ili adekvatno stanovanje, što je često odraz nepravičnih ulaganja vlada u socijalne usluge.
Za djecu koja žive u državama koje su već pogođene sukobima i nasilјem, utjecaj ove krize će dodatno povećati rizik od nestabilnosti i domaćinstava koja će pasti u siromaštvo.
U regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, gdje živi najveći broj djece kojima je pomoć potrebna zbog sukoba, najveća stopa nezaposlenosti je među mladima, dok skoro polovina djece u regiji živi u mnogostrukom siromaštvu.
- Da bi se pozabavili i ublažili utjecaji pandemije COVID-19 na djecu iz siromašnih domaćinstava, organizacija 'Save The Children' i UNICEF pozivaju na brzo i veliko širenje sustava i programa socijalne zaštite, uklјučujući novčanu pomoć, obroke u školama i dječije dodatke sve ključne investicije koje se bave neposrednim financijskim potrebama, postavljajući temelј državama u pripremi za buduće šokove - navodi UNICEF BiH.
Vlade također moraju ulagati u druge vidove socijalne zaštite, fiskalnu politiku, zapošlјavanje i intervencije na tržištu rada za podršku obiteljima.
To uklјučuje proširenje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i drugim uslugama i ulaganje u politike koje su naklonjene obitelji, poput plaćenog odsustva i brige o djeci.
Od početka pandemije COVID-19, mnoge države su već povećale svoje programe socijalne zaštite.
