Podaci Eurostata ne svjedoče o porastu stanovništva, nego o činjenici da je dugogodišnja ekonomska recesija rezultirala gubitkom domicila za mnoge ljude te spajanjem različitih generacija u jedno kućanstvo.
Prosječno europsko kućanstvo u 2016. godini sastojalo se od 2,3 člana. U Hrvatskoj je zabilježeno najveće prosječno kućanstvo (od 2,8 članova), dok je najmanje u Švedskoj (1,9 članova), a nakon nje u Njemačkoj i Danskoj (2 člana/ice), pokazuju podaci Eurostata.
Od 2006. do 2016. godine, Hrvatska je i jedina u Europskoj uniji u kojoj se povećao broj članova prosječnog kućanstva, i to s 2,7 na 2,8 članova.
To najvjerojatnije ne svjedoči o porastu stanovništva, nego o činjenici da je dugogodišnja ekonomska recesija rezultirala gubitkom domicila za mnoge ljude te spajanjem različitih generacija u jedno kućanstvo. Hrvatska se najvjerojatnije, ukazuju Eurostatovi podaci, zapravo vraća u vrijeme prve polovice 20. stoljeća kada je više generacija jedne obitelji živjelo pod istim krovom, prenosi 24sata.hr.