Neke zemlje Europske unije krenule su prema Siriji kako bi obnovile diplomatske odnose koji su prekinuti 2011. godine, i to nakon što je sirijski predsjednik Bashar al-Assad osvojio četvrti mandat s 95,1 posto glasova i unatoč tome što su EU i SAD rekli da neće priznati izborne rezultate tvrdeći da su prijevara.

Mađarska, Grčka, Cipar.... 

I dok Hrvatska još uvijek čeka zeleno svjetlo bilo od Bruxellesa ili Washingtona kako bi vratila Inina naftna polja, kako pišu novine Al-Watan bliske sirijskom predsjedniku Al-Assadu, diplomati iz Grčke, Cipra i Mađarske stigli su u Damask gdje već teku pripreme za nastavak diplomatskog rada. Istodobno, Italija je pristala akreditirati sirijskog diplomata kao predstavnika Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u Rimu, a on bi tamo mogao uskoro stići kako bi obavljao svoje dužnosti.Sirijska odvjetnička komora objavila je da su se zemlje Europske unije počele postupno vraćati u Siriju. Do toga je došlo nakon što je Komora potpisala ugovor s otpravnikom poslova ciparskog veleposlanstva u Damasku Sivakom Avedissianom o najmu nove zgrade za veleposlanstvo u glavnom gradu.

Isto tako, grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias imenovao je još prije dvije godine Tasiju Athanasiou za posebnu izaslanicu Grčke u glavnom gradu Sirije Damasku. Athanasiou je bila grčka veleposlanica u Damasku od 2009. do 2012. godine, prije nego što je u to vrijeme bila suspendirana grčka diplomatska misija u Siriji kao rezultat početka sirijske revolucije protiv Assadova režima. Češki premijer Andrej Babiš još je 2019. godine dao izgraditi sirotište u Siriji te je tada za češku televiziju kazao: “Planiramo u Siriji izgraditi dom koji će u početnoj fazi smjestiti 50 djece bez roditelja, a zatim će se proširiti. U tu ćemo svrhu uspostaviti poseban fond i prikupljat će se donacije”. Al-Assad je tad dodijelio Češkoj zemljište od 20.000 četvornih metara za izgradnju dječjeg vrtića, škole, sirotišta i sportskog kompleksa.

Hrvatska još čeka

Nakon predsjedničkih izbora u Siriji postalo je jasno da će AlAssad opstati na vlasti bez obzira na to što misle u Bruxellesu i Washingtonu. Sada je počela borba za ulazak u obnovu Sirije koja će, prema procjenama, koštati najmanje 980 milijardi eura. Mnoge tvrtke tu vide svoju budućnost. Jer, većina obnove financirat će se iz fondova EU i zemalja Zaljeva koje se polako vraćaju i otvaraju svoja veleposlanstva. I Saudijska Arabija najavila je otvaranja veleposlanstva iako je ona bila najveći financijer džihadističkih i terorističkih skupina u Siriji. Da je Sirija danas najpoželjnija “udavača”, dokazuje i čestitka koju je predsjednik Kine Xi Jinping uputio svom kolegi Al-Assadu i u kojoj između ostalog stoji “da je Kina spremna na obnovu razrušene Sirije”.

Hrvatska još stoji i čeka iako su joj vrata Sirije širom otvorena.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’