Dok je domaćinstvima u EU imperativ sigurnost i kvaliteta hrane, pučanstvu u Bosni i Hercegovini, barem većini njih, prioritet je nabaviti osnovne namirnice za preživljavanje, ma kakve one bile. Zapravo, važno je da nije previše skupo.
Gladno pučanstvo
Prema podacima Svjetske banke, oko 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18 posto ispod linije koja označava kritično stanovništvo. Službenih podataka bosanskohercegovačkih institucija, međutim, nema, kao ni državne strategije za borbu protiv siromaštva. Najugroženija su djeca, stari, osobe s invaliditetom, povratnici i Romi. Unatoč podacima, većina izvješća govori da u BiH nema gladnih ljudi. Naime, dok građani za nas nedostižne EU potroše 15 posto svoje plaće kako bi kupili hranu za cijeli mjesec, bh. radnik, da bi popunio trpezu, mora potrošiti više od 80 posto novca koji zaradi. To su potvrdili predstavnici bh. Udruženja za zaštitu potrošača, u kojima kažu da ove brojke pokazuju da je položaj našeg stanovništva postao nepodnošljiv. U nevladinom sektoru naglašavaju da europska obitelj ima mnogo veći komoditet pri kupovini, jer oko 85 posto zarađenog novca ostaje za neprehrambene artikle, stanovanje, komunalije, odjeću, obuću i slične troškove, dok je u BiH situacija sasvim drukčija.
Umjetnost preživljavanja
- Preživjeti u situaciji kakva je u BiH, to je umjetnost. Mi građanima savjetujemo da planiraju svaku kupnju. Osim toga, smatram da dosta hrane završi u kontejneru, iako bi se mogla donirati ili iskoristiti - navodi Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH. Ona smatra da je krajnje vrijeme da se bh. građanima pomogne uvođenjem diferenciranih stopa poreza. - Mislim da bi porezi na luksuzne proizvode mogli biti povećani, a da se barem na nekoliko ključnih proizvoda, onih osnovnih, uvedu niže stope PDV-a - objašnjava Bulić za Nezavisne. Plaća u BiH, prema tvrdnji statističara, “teška” je 831 marku.
Nažalost, polovina prima oko 500 KM ili manje. U Savezu sindikata RS-a u sindikalnu potrošačku košaricu spakirali su hranu koja košta ukupno 695 KM. Očigledno, oni koji primaju plaću manju od prosječne nemaju dovoljno novca ni za hranu.
