Livno danas obilježava 1120. godina od prvoga spomena što se obilježava kao dan općine. U posljednjih nekoliko godina ova općina doživljava velike promjene s obnovom infrastrukture i okončanjem projekata koje imaju stoljetni karakter. Načelnik Luka Čelan posebno ističe projekt vodoopskrbe.
Kako je danas biti na čelu Livna koje ima dugu i bogatu tradiciju?
Livno je jedan od najstarijih gradova u BiH jer proslavljamo 1120. obljetnicu prvog pisanog spominjanja. Imamo zaista bogatu tradiciju na što smo iznimno ponosni. Posao načelnika nije lagan ali kroz ovih posljednjih nekoliko godina uspjeli smo pokrenuti veliki broj projekata makar kada je u pitanju infrastruktura. Možemo biti zadovoljni s onim što smo napravili.
Molim napravite jedan presjek onoga što je napravljeno u općini Livno u Vašemu mandatu. Što smatrate najvažnijim?
Navest ću samo značajnije projekte budući je jako puno napravljeno. Prije svega to je livanjski vodovodni prsten koji je jedan od najvažnijih projekata. O tome se dugo vremena samo pričalo, a posljednjih nekoliko godina smo poduzeli konkretne korake. Završili smo kompletnu dionicu magistralnog vodovoda odZastinja do Donjih Rujana. Dužina tog magistralnog cjevovoda je 35 kilometara vrijednosti više od 7 milijuna maraka. Započeli smo s izgradnjom i sekundarnog dijela vodovoda od Lipe do Donjih Rujana čime će konačno ova mjesta dobiti vodu. Završena je dionica od Bile do Podhuma i ovih dana smo krenuli s izvođenjem radova u naselju Srđevići vrijednosti 800.000 maraka.
Pitanje vodoopskrbe u Livnu dug je više stoljeća. Koliko je nepostojanje osnovnih uvjeta bio objektivni problem za zadržavanje ljudi na rubnim područjima općine?
Upravo je cilj da ljude zadržimo i da mogu nešto konkretnije raditi, baviti se gospodarstvom, imati uvjete za življenje. Isto tako izradili smo i novi spremnik voda u Zastinju što je vrijedno 1,4 milijuna maraka, započeli su i radovi na drugome kraku od Zastinja do Čelebića. Sa završetkom vodovoda imat ćemo preko 100 kilometara magistralnog cjevovoda a kada se tome pridoda sekundarna mreža, onda je to nešto što bi teško realizirala i puno veća općina. Uz to, općina je odluka odluku o sufinanciranju izgradnje seoske infrastrukture za što je uloženo 1,25 milijuna maraka u posljednjih nekoliko godina. Asfaltirali smo ceste u 21 mjesta, a rasvjeta je postavljena u njih 22. Možemo reći da je su asfaltirana gotovo sva mjesta u općini i postavljena rasvjeta.
U Vaša dva mandata dogodila se rekonstrukcija i zgrade općine, središnjeg trga, parka, rijeke..., Kako ste zadovoljni učinjenim?
Mi smo u cijelosti obnovili zgradu općine koja datira još iz vremena Austro-Ugarske vladavine. Godinama se u tu zgradu nije ništa ulagalo, a građani su je počeli zvati Sivi dom. Svi radovi su okončani u prošloj godini. Uredili smo modernu šalter salu tako da sada naši građani imaju uslugu na jednome mjestu. U pitanju je veliki projekt u kojega je uloženo 2,5 milijuna maraka. Sada imamo izvanredne uvjete za rad zaposlenika, ali prije svega usluga za potrebe građana. Osim zgrade općine značajan projekt je uređenje Trga kralja Tomislava. To je samo središte grada Livna u koje se nije ulagalo gotovo 30 godina. Potpuno je obnovljen ovaj trg te je uređena Mutimirova ulica i s pravom možemo biti ponosni što se vratio tzv. Livanjski korzo. Ovih dana završavaju se radovi i na parku, zgradi narodnog sveučilišta koja je bila zapostavljena. U uređenje korita rijeke Bistrice uložili smo 400.000 maraka. Značajan projekt je obnova i gradske dvorane Dalibor Perković - Dali na kojoj je zamijenjeno krovište, ovih dana se ugrađuje novi sustav ventilacije i grijanja, te postavlja novo pročelje.
Rak-rana cijelog područja Hercegbosanske županije je migracija velikog broja ljudi. Kako taj trend zaustaviti da bi ljudi imali perspektivu življenja?
Općina ima ograničenu nadležnost, ali mogu reći da smo donijeli niz odluka kojima smo nastojali privući ulagače u našu općinu. Napravili smo dvije gospodarske zone Begovača i Jug u kojima je u posljednjih nekoliko godina zaposleno 260 ljudi. Smatramo da to nije dovoljno pa smo ovih dana prišli izradi još jedne gospodarske zone na Brdima za koju bi uskoro trebala biti napravljena projektna dokumentacija. Radi se o poslovnoj zoni od 50 hektara a na općinskome vijeću donijeli smo odluku o smanjenju cijene zemljišta kako bi privukli investitore. Za metar četvorni sada treba platili jednu marku što je jedna od najvećih povoljnosti u regiji. Maksimalno smo skratili rokove za izdavanje dozvola a putem općinskoga vijeća donijeli smo odluku i o subvencioniranju poljoprivrednika i stočara budući je ovaj kraj pogodan za tu vrstu proizvodnje.
Livno je jedna od rijetkih općina u kojoj je na vrlo zanimljiv način organizirana toplifikacija grada. Dokle se došlo s realizacijom ove inicijative?
Ne bih rekao da je to inicijativa jer smo već pokrenuli toplifikaciju grada. Jednu našu toplanu koja je poslije rata pretvorena u odlagalište otpada uspjeli smo kroz javno-privatno partnerstvo obnoviti. To je jedna od prvih toplana u BiH na biomasu u BiH i desetak ljudi tamo radi. Radi se toplifikacija za cijeli grad i ovih dana traju radovi k povezivanju cjevovoda do bolnice i MUP-a.
Veliki problem u Hercegbosanskoj županiji je pitanje prijevoza đaka. Subvencionira li općina ove troškove koji su veliki teret roditeljima?
Livno je prostorno velika općina i ima veliki broj školskih objekata. Nastava se odvija u 26 objekata, a mi smo da vam to navedem jako puno investirali u samu obnovu škola od nabavke namještaja, promjene otvora, novih instalacija. Mogu reći da smo za obnovu škola u posljednje četiri godine investirali oko 2,5 milijuna maraka. Što se tiče prijevoza djece, mi smo mi jedna od rijetkih općina u BiH koje imaju besplatan prijevoz za učenike što je veliko olakšanje za njihove roditelje posebno one koji imaju dvoje i više učenika..
Livno je potpisnik i povelje gradonačelnika u Bruxellesu. Što to znači i što vam to konkretno donosi u pravcvu razvoja općine?
Prošle godine smo pristupili udruženju gradonačelnika čime se naša općina obvezala na smanjenje potrošnje Co2 za 20 posto do 2020. godine. U sklopu toga projekta izradili smo akcijski plan razvitka što općini Livno otvara nesmetano apliciranje na natječaje i pretpristupne fondove EU-a. Projekt sportske dvorane izgrađen je kroz pilot projekt s USAID-om i GIZ-om. Također zajedno s građanima provodimo obnove pročelja na zgradama u čemu su napravljeni značajni pomaci. Želim reći i da je Livno dobilo status Bicon općine za 2011.-2012. godinu. Mi smo proglašeni najboljom općinom u oblasti ekološkog potencijala i razvoja s temom Zaštita divljih konja s Kruga.
