U Hercegovačko-neretvanskoj županiji preambula Ustava počinje s ‘Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima ... U Zapadnohercegovačkoj su pak ‘Hrvati i Bošnjaci kao konstitutivni narodi u Federaciji..., a u središnjoj Bosni su bili nešto maštovitiji pa se poziva na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i ‘izraženih samoopredjeljenja bošnjačkog i hrvatskog naroda’. Nijedan od županijskih Ustava, međutim, čak ni deklarativno, a kamoli stvarno, nije uvažio autentična očekivanja tri konstitutivna naroda u BiH, a do sada niti manjina kroz predstavljanje u vlasti. Samo ovo pokazuje koliko je potrebna reforma Ustava države, Federacije BiH, nego i županija ili pak statuta pojedinih općina.
Krivotvorena demokracija
Brojne nelogičnosti još uvijek stanuju i u ustavima, naročito entiteta i županija koji su također, što je također apsurdno, međusobno neusklađeni. BiH je jedna od rijetkih država u kojoj se i konstitutivnost mjeri postotkom udjela pojedinog naroda, a u praksi niti tri konstitutivna narodna nemaju jednaku mogućnost utjecaja na odlučivanja u životu kroz zakonodavnu ili izvršnu vlast, što opet sugerira i na potrebu izmjena desetaka drugih zakona koji pak definiraju rad pojedinih institucija. Konkretno, kada su u pitanju županije, još uvijek nije dakle provedena odluka visokog međunarodnog predstavnika o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru zemlje. Tamo pak i na razinama vlasti gdje je ta odluka provedena, u stvarnosti se događaju krivotvorenja političke volje čak i konstitutivnih naroda. Tako je redoviti slučaj u Federaciji BiH da srpski ministri, dužnosnici u vlasti, zastupnici su ustvari eksponenti bošnjačke ili srpske politike jer drukčije nikako ne mogu biti u vlasti. U Republici Srpskoj je možda još drastičnije izražena ova anomalija. Istodobno, najveći gubitnici upravo zbog pomno razrađenog sustava krivotvorenja političke i narodne volje su Hrvati. Posljednji izbori doveli su do toga da čak trojica predsjednika Hrvata nisu izabrani voljom Hrvata.
Narodna volja
Najprije je drugi put zaredom volju hrvatskih birača poništio Željko Komšić koji je voljom Bošnjaka izabran u državno Predsjedništvo, uslijedio je Živko Budimir koji je postao predsjednik Federacije BiH voljom Bošnjaka, a Emil Vlajki u Republici Srpskoj voljom srpskih birača. Zanimljivo je, međutim, kako su s izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi na izvjestan način u podređen položaj dovedeni konstitutivni narodi. Dakle, uz obvezu izbora predstavnika iz reda manjina, zakonom nije predviđeno da u svakom općinskim vijeću trebaju biti i predstavnici konstitutivnih naroda. Bosni i Hercegovini su potrebne temeljite promjene Ustava i propisa koji bi imali ujednačenu praksu, što sada dovodi do pravne nesigurnosti. Očito je da je truo cijeli sustav, a ne samo FBiH.
