Izmjene Izbornog zakona BiH, koje su dogovorili SDP i SNSD, a čiji bi konačan prijedlog Vijeće ministara ovih dana trebalo uputiti u parlamentarnu proceduru, imaju za cilj povećati demokratičnost izbornog procesa i ubrzati provedbu izborne volje građana.
Velike polemike
Tako tvrde inicijatori zakonskih promjena koje su i prije izrade konačne verzije izazvale ogromne polemike u javnosti. Ponajprije zbog planirane promjene uloge Glavnog centra za brojenje. -U periodu nakon Daytonskog sporazuma njegovo postojanje je imalo smisao i bilo opravdano. Međutim, 16 godina poslije njegovo postojanje na način propisan važećim zakonom nije potrebno, tvrde predlagači zakonskih izmjena. Postojeća zakonska rješenja utvrđuju obvezu biračkih odbora da utvrde rezultate glasovanja na svakom biračkom mjestu po političkim strankama i kandidatima, kao i obvezu javnog izlaganja rezultata glasovanja. Kompletan izborni materijal koji uključuje i glasačke listiće birački odbor dostavlja općinskom izbornom povjerenstvu koje objedinjuje rezultate sa svih biračkih mjesta na području izborne jedinice. Tako objedinjene izborne rezultate dostavlja Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. -Posljednji općinski izbori su pokazali da rad Glavnog centra za brojenje ne doprinosi povjerenju u izborni sustav, već upravo suprotno. Isto tako postojanjem Centra usporava se cijeli izborni proces, a osobito u dijelu objave izbornih rezultata. Unutar Glavnog centra za brojenje i dalje će se brojiti glasački listići birača koji su glasovali poštom, birača koji su glasovali u odsustvu, kao i nepotvrđeni glasački listići. lsto tako osigurano je da se u Glavnom centru za brojenje broje glasački listići po zahtjevu za ponovnim brojanjem. Nema nikakve potrebe da se glasački listići s redovitih biračkih mjesta kontroliraju u Glavnom centru za brojenje, jer je na taj način postojeće zakonsko rješenje o nadležnostima biračkih odbora i općinskih izbornih povjerenstava u postupku brojenja glasačkih listića i utvrđivanja izbornih rezultata na biračkom mjestu i u izbornoj jedinici nepotrebno, objašnjava se u prijedlogu SDP-a i SNSD-a, iza kojeg će vjerojatno stati i ostale stranke vladajuće koalicije.Spomenute izmjene Izbornog zakona ne ulaze u problematiku načina izbora tijela vlasti. Takva vrsta korekcija, za koju su posebno zainteresirane hrvatske stranke, očito će morati pričekati neke nove dogovore, iako oba HDZ-a ističu da nema smisla sudjelovati na izborima 2014. godine, ako se ne osigura da Hrvati sami biraju svoje predstavnike.
Zatvorene liste
Mnogo kontroverzi izaziva i najava uvođenja zatvorenih izbornih lista, što znači da bi se birači ubuduće opredjeljivali za stranke, odnosno koalicije, bez mogućnosti preferiranja pojedinih kandidata na listi. Mandati u parlamentima bi se dodjeljivali prema redoslijedu kandidata na listi. Neki tvrde da ovo umanjuje demokratičnost izbora.
