Dok se predsjednik Jedinstvene organizacije boraca (JOB) Saud Kulosman prije dva dana fotografira na konferenciji za novinstvo u društvu najviših čelnika Federacije BiH, djelatnici Policijske postaje Čitluk revoltirano prebiru po njegovu policijskom dosjeu koji je o njemu napravljen prije tri godine, i to zbog Kulosmanova sudjelovanja u teškoj krađi.
Privedeni bez suđenja
Ne vjerujući svojim očima da na Federalnoj televiziji, u središnjem Dnevniku, gledaju čovjeka kojeg su uhitili zbog sudjelovanja u krađi kad je iz jedne obiteljske kuće nestala veća količina novca i zlatnog nakita, policijski djelatnici pitaju se u kakvoj to državi i pravnom ustroju, ako uopće i postoji, žive. Tada je optuženi Saud Kulosman, o čemu postoji i veliko policijsko izvješće, u društvu dvoje nepoznatih osoba pomagao u izvršenju kaznenoga djela teške krađe. Istraga protiv njega iz nepoznatih je razloga naprasno prekinuta, a kazneno djelo nikad nije dobilo sudski epilog. Postoje indicije da je cijeli slučaj zataškan uz pomoć visokih policijskih i političkih dužnosnika, upravo zbog udruženja i pozicije koju Saud Kulosman obnaša. Nakon optužbe za tešku krađu na prostoru općine Čitluk, o liku i dijelu Sauda Kulosmana i njegovoj ratnoj prošlosti progovorio je i ratni zapovjednik Prve brigade policije Stari grad Ismet Dahić. Revoltiran činjenicom da se ime Kulosmana našlo na popisu dragovoljaca koji su prvi pružili otpor srpskom agresoru početkom devedesetih, Dahić je za sarajevske medije kazao “kako je vrlo ružno i to da se na čelu Jedinstvene organizacije boraca Sarajevo nalazi Saud Kulosman, čovjek koji je ranjen prilikom kriminalne radnje, a ne u borbi”. “Mnogo je takvih ljudi”, dodaje Dahić, prvi dobitnik “Zlatne policijske značke”, koji traži da se konačno napravi analiza tko je i gdje bio i što je radio u ratu.
Za savjetnika zlostavljač
Slučaj Kulosman nije izoliran primjer apsurda u kojima radi vlast Federacije BiH. Spomenimo da je federalni ministar za pitanja branitelja i invalida rata Zukan Helez na mjesto savjetnika postavio bivšeg pripadnika Armije BiH koji je za vrijeme rata bio upravitelj bugojanskog logora Gimnazija Besima Hodžića. Kad su mu putem medija brojne hrvatske udruge spočitavale takvu savjetničku “akviziciju”, on ih je optužio da lažu. Hodžića će preživjeli logoraši pamtiti po krajnje okrutnim metodama nad 100-tinjak zatočenika logora. Prozvani Hodžić sve je optužbe negirao, svjedočeći u korist obrane Senada Dautovića prije nekoliko mjeseci.
