POSLJEDICE KRIZE

Upitan kreditni rejting BiH, ali i priljev stranih investicija

\'novac1\'
29.03.2011.
u 08:48

Politička kriza i neizvjesnost u BiH mogli bi imati i ozbiljne posljedice i po ekonomsku i gospodarsku situaciju u zemlji

Politička kriza u BiH mogla bi imati i ozbiljne posljedice i po ekonomsku i gospodarsku situaciju u zemlji. Proteklih pola godine, koliko traje natezanje o formiranju vlasti, iz BiH u svijet idu uglavnom loše vijesti.

Gospodarski krugovi

Sve to se s golemom pozornošću prati u gospodarskim krugovima, a posljedice ćemo tek osjećati. Kreditni rejting BiH izravno ovisi o strukturalnoj konsolidaciji proračuna i ukupnim reformama koje su zbog neformiranja vlasti već dugo na čekanju. Stoga ni prognoze o njegovu poboljšanju ili barem zadržavanju na postojećoj razini nisu dobre. Na to se dovezuju i upozorenja o mogućem rastu kamata na kredite, te zaustavljanju i planiranih investicijskih projekata u BiH. Od BiH strani investitori bježe, jer kapital ne voli trusna politička područja kakvo je naše. Trenutačno u BiH skoro da nema niti jednog ozbiljnijeg inozemnog investicijskog projekta koji je u fazi realizacije. Prošla godina bila je uvjerljivo najlošija kada je u pitanju priljev stranih ulaganja, a takva situacija vrlo lako bi se mogla ponoviti i u ovoj godini.

Ekonomska politika

Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) govore da je u prošloj godini BiH privukla 358,7 milijuna eura stranih investicija, što je za 21 posto manje nego u 2009. godini. U posljednje tri godine u BiH se evidentira konstantan pad stranih ulaganja. Savjetnik za makroekonomski sustav u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, dr. Dževad Šabić ustvrdio je da su utjecaji političke krize na ekonomiju ogromni.

- Tu treba imati u vidu gubitak nenadoknadivog vremena i s njim propuštenih i trajno izgubljenih brojnih prilika, u kritičnom vremenu prijeloma dviju poslovnih i planskih godina, kada se svode računi, utvrđuju prioriteti, uspostavljaju rang-liste budućih pouzdanih i odabranih partnera, planiraju namjene i korisnici proračuna, fondova Europske unije, banaka i drugih financijskih institucija, Europske unije i međunarodnih institucija i organizacija, kazao je dr. Šabić. Također je ukazao na kašnjenje u donošenju ekonomske politike zemlje, planova razvoja, planova proračuna kao okvira potrošnje.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?