Prihodi koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) u BiH i ove su godine u porastu, što po riječima ravnatelja Mire Džakule svjedoči da su ranije ta sredstva bila zlorabljena. On nije za povećanje PDV-a, te ukazuje na brojne izazove s kojima se suočava sama Uprava, od prilagodbe ulaska RH u EU do pojave unutarnje korupcije.
Nedavno ste suspendirali inspektore koji su uzimali mito u Tuzli. Je li to tek “vrh ledenoga brijega”?
U potpunosti se slažem da se radi o “vrhu ledenog brijega”, ali odnekle se mora početi! Na žalost, u prethodnom razdoblju nije se mnogo ulagalo u borbu protiv korupcije kad je u pitanju carinska i porezna služba. Zato nas očekuje mnogo izazova i mnogo posla u tom području. Javna osuda, suspenzija s radnog mjesta, stegovni postupak i na kraju gubitak radnog mjesta posljedice su za sve one koji se u budućem periodu budu odlučili zatražiti i uzeti mito od poreznih obveznika i građana BiH. Trudit ću se da svim raspoloživim sredstvima problem korupcije u UNO-u svedem na najmanju moguću mjeru i da u Upravi rade službenici s visokim moralnim i stručnim kvalitetama.
Kakva je suradnja u tome smislu s tužiteljstvima i istražnim tijelima, jeste li zadovoljni procesuiranjem ovih osoba?
Svaka suradnja, pa i suradnja s nadležnim tužiteljstvima može biti bolja. U proteklih sedam godina UNO je prema Tužiteljstvu BiH proslijedio 776 izvješća o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko od kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza gdje je proračun BiH oštećen za 122 milijuna KM. U određenom broju predmeta među osumnjičenima za nezakonite radnje su i službenici UNO-a. Nadam se i očekujem da će u predmetima koje smo završili uskoro biti potvrđene optužnice i da će svi odgovorni snositi odgovarajuću kaznu.
Kakva je, pri tome, suradnja s poreznim i carinskim administracijama susjednih zemalja?
Zadovoljan sam što je u zadnjih godinu dana s potpuno mrtve točke pokrenuta intenzivna suradnja sa nama susjednim carinskim i poreznim upravama. Neshvatljivo je da ta suradnja ranije nije postojala što dovodi do zaključka da nekome u BiH uspostava suradnje i razmjene kvalitetnih informacija ranije nije odgovarala. Od mog dolaska na čelo UNO-a, potpisali smo sporazume o suradnji i razmjeni podataka i informacija s poreznim i carinskim administracijama Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Kada točno znamo što je iz jedne zemlje ušlo u drugu i obrnuto, ta informacija je zaista od velikog značaja za otkrivanje fiktivnog vanjskotrgovinskog prometa i po toj osnovi zlouporaba oko nezakonitog povrata PDV-a. Prvi rezultati već postoje, a značajne zajedničke aktivnosti tek predstoje.
Na kojim robama uvoznici najčešće nastoje prevariti državu i koliko godišnje otkrijete takvih slučajeva?
Najzanimljivije robe za nezakonit uvoz predstavljaju trošarinski proizvodi koji su, pored PDV-a, opterećeni i posebnim porezima pa je interes za nezakonitim prometovanjem velik budući da se radi o velikim iznosima pristojbi. To su duhanske i naftne prerađevine i alkohol. Pored toga, uvoz roba s Dalekog istoka, najčešće iz Kine, predstavlja dodatni problem jer se pokušava umanjiti količina i vrijednost te robe kako bi se platile što manje uvozne pristojbe. Međutim, moram poslati jasnu poruku svima da će svaki, pa i najmanje sumnjiv račun biti poslan na naknadnu provjeru. Trenutačno nam se s provjere vraćaju računi koje je UNO počeo intenzivno slati u zemlje podrijetla nakon mog dolaska na čelo ove institucije. Mnogo je bilo lažnih računa umanjene vrijednosti, ali se za svaki takav pokreće postupak naknadne naplate uvoznih pristojbi i eventualna kaznena odgovornost uvoznika.
Što govore rezultati službenika UNO-a koji redovito obavljaju reviziju obveznika u sustavu PDV-a?
Inspektori UNO-a su od početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost u BiH izvršili ukupno 39.235 kontrola kod poreznih obveznika, a rezultat tih kontrola je naknadno utvrđena obveza po osnovi PDV-a u iznosu od 368 milijuna KM. To se odnosi na obvezu PDV-a koju obveznici nisu prijavili u svojim PDV prijavama, ili su pak neutemeljeno tražili povrat PDV-a što je prilikom kontrole osporeno, jer za to nije bilo uporišta u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
Hoće li se na rad Uprave i vaših službenika odraziti skori ulazak Hrvatske u EU i jeste li spremni na promjene?
Do ulaska Hrvatske u EU očekuje nas zaista mnogo obveza s obzirom na činjenicu da će naša granica postati vanjska granica EU. UNO je već prošle godine počeo s posebnim pripremama. Počela je izgradnja graničnog prijelaza Bijača na jugu BiH gdje će biti dozvoljen ulazak roba koje trebaju poseban inspekcijski nadzor. Na sjeveru BiH to će za sada biti granični prijelaz Gradiška, čije proširenje će UNO vršiti tijekom ove godine. Pored postojećih, intenzivno radimo na uvođenju novih pojednostavljenih carinskih procedura kako bi našim gospodarstvenicima osigurali što jednostavniji protok roba.
Predviđena su samo dva granična prijelaza za razmjenu roba životinjskog i biljnog podrijetla između BiH i EU. Koliki će to biti problem za gospodarstvenike prije svega RH i BiH, ali i za vaše službenike?
Podržavamo zahtjeve gospodarstva i nastojanja Vijeća ministara BiH da se osigura još nekoliko prijelaza na kojem će se moći vršiti promet roba s posebnim inspekcijskim nadzorom iz razloga što je prijelaz u Gradišci veoma opterećen budući da je smješten u središtu grada i ne postoji mogućnost nekog značajnijeg proširenja. UNO će uraditi sve iz svoje nadležnosti da našim obveznicima, koji izvoze iz BiH, što je moguće više olakša poslovanje.
Do ulaska Hrvatske u EU i BiH će uskladiti propise i praktično ukinuti carinu za proizvode iz EU. Što će to donijeti državi, gospodarstvu, a što građanima?
Postupno ukidanje carina na proizvode s podrijetlom iz EU započeli smo još 2008. godine. To je proces koji BiH mora proći ukoliko želimo postati članica EU. Kad je u pitanju država, ukidanje carina donosi smanjenje prihoda gospodarstvu BiH što znači jeftinije sirovine kojih nema u našoj zemlji, ali ujedno i veću konkurenciju domaćoj proizvodnji. Građani bi smanjenje carina trebali osjetiti u smanjenju cijena, ali to, nažalost, nije bio slučaj u zadnjih nekoliko godina zbog slobodnog formiranja cijena na tržištu BiH i zbog činjenice da država ne može prisiliti obveznike da za postotak poreznog opterećenja smanje i finalnu cijenu proizvoda na tržištu BiH.
Kako gledate na zahtjeve za povećanje stope PDV-a, a napose uvođenja diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost?
Nadležnost za kreiranje zakonskih rješenja iz oblasti neizravnih poreza imaju Upravni odbor UNO-a, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. UNO je nadležan za provođenje tih zakona i kolika god da bude stopa PDV-a UNO će takvo zakonsko rješenje provoditi. Ukoliko bi se donijela odluka za uvođenje diferencirne stope PDV-a potrebno je određeno vrijeme za adekvatnu pripremu koja podrazumijeva pripremu inspektora UNO-a, pripremu informacijskog sustava UNO-a i pripremu poreznih obveznika. Međutim, želim istaknuti da se do sada u BiH pokazalo da je optimalno rješenje jedinstvena stopa PDV-a, koja iznosi 17 % i jedna je od nanižih u Europi. To trebamo iskoristiti da bi privukli kupce – strane državljane i da bi privukli strane investicije, posebno imajući u vidu da su nama susjedne zemlje, poput Hrvatske, značajno povećale stopu PDV-a.
Hoće li recesija utjecati na prikupljanje prihoda u 2012. godini?
Sigurno je da će pad gospodarske aktivnosti i recesija utjecati i na visinu ubranih prihoda tijekom 2012. godine. Teško je u takvim uvjetima očekivati porast prikupljenih prihoda i mislim da će bruto prikupljeni prihodi od neizravnih poreza biti na razini prošlogodišnjih. Ono što će biti naš zadatak tijekom 2012. godine je podizanje razine kvalitete rada svakog zaposlenog u UNO-u na osnovi čega bi neto-prihodi koji idu u raspodjelu korisnicima bili približno isti ili nešto veći u odnosu na prošlogodišnje.
Nedavno ste imenovani za stalnog direktora UNO-a, no već ste započeli s kadrovskim promjenama u vrhu Uprave. Što možemo očekivati?
Nemam apsolutno nikakve dvojbe i uvjeravam vas da će u UNO-u raditi isključivo stručni i visoko moralni službenici. Kadrovskih promjena je bilo, a rezultati dosadašnjeg rada unutar svakog odjela UNO-a i unutar Središnjeg ureda UNO-a jasno su pokazali potrebe i opravdanost svih budućih, pa tako i kadrovskih promjena.
