Iako su prve životinje zaražene virusom Zapadnog Nila registrirane na području Sarajeva, a i prva oboljela osoba u Tuzli, virusu su jednako izloženi svi građani BiH, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali Željko Ler, šef epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo FBiH, direktorica Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Aila Pilov ispred Ministarstva zdravstva FBiH i dr. Ovom prilikom naglašeno je kako nije poznato u kojoj su mjeri zaražene životinje , tj. komarac koji je jedini prijenosnik bolesti na čovjeka.
Kraj sezone
Ipak savjetuje se da se izbjegavaju mjesta na kojima bi se moglo doći u kontakt s komarcima, a kada je riječ o žarištima za razmnožavanje komaraca, pored bara, rijeka, jezera to su i kuće, odnosno mirujuće vode u kući pa čak i vaze s cvijećem ako ima vode u njima. “Postoji realna mogućnost da se oboljenje pojavi u većem broju”, kazao je Ler dodavši kako prema njegovom mišljenju ipak nema razloga za paniku, budući da je sezona komaraca na izmaku. Dr. Jelena Ravlija je istaknula kako je važno naglasiti da ovaj virus nije moguće prenijeti s čovjeka na čovjeka, te da tek jedan posto oboljelih ima težu kliničku sliku, odnosno upalu mozga i leđne moždine. Klinička slika u 80 posto slučajeva zaraze prolazi bez nekih izraženih simptoma, može proći kao gripozni sindrom s bolovima u mišićima, proljevom i povišenom temperaturom. Kod jedne trećine ljudi i s osipom po koži .
Ozbiljni problemi
Tek u dvadesetak posto slučajeva javljaju se ozbiljniji problemi praćeni oštećenjem organa uključujući i gušteraču. Kada su u pitanju mjere koje će nadležne institucije poduzeti nakon pojave ovog opasnog virusa u BiH, rečeno je kako se stanje prati već dvije godine, te da se sada razmišlja o mapiranju područja koje bi trebalo raditi u suradnji s veterinarskim sektorom. Ova mjera bi po svom završetku trebala dati odgovor na pitanja koja su područja u BiH najugroženija od zaraze, odnosno koja daju mogućnost postojanja ‘rezervoara’ zaraženih komaraca. Druga mjera o kojoj će se svakako razmišljati je i zaprašivanje komaraca, odnosno dezinsekcija. “Dezinsekcija se redovito radi u BiH, međutim ne zaprašivanjem nego modernim biološkim metodama.
Međutim, ako bi se razmišljalo o zaprašivanju tada trebamo uzeti u obzir parametre o koristi i štetnosti. Naime, trebamo uzeti u obzir koliku bi štetu time nanijeli okolišu”, kazala je dr. Ravlija. Dr. Aida Pilav je, pak, naglasila kako Bosna i Hercegovina ima opremljene laboratorije za utvrđivanje postojanja ovog virusa, te da su netočne informacije kako se uzorci moraju slati izvan Bosne i Hercegovine kako bi se utvrdilo je li osoba zaražena virusom Zapadnog Nila.
