Neovisno o tome uzimate li terapiju koju vam je prepisao liječnik ili bezreceptni lijek koji ste sami kupili u ljekarni, ove pogreške biste obavezno trebali izbjeći. Ordinacija.hr donosi 10 savjeta kako na ispravan način uzimati lijekove.
1. Ne čitate upute o korištenju lijeka koji ste sami kupili u ljekarni
Kad su u pitanju bezreceptni lijekovi, često smo vrlo opušteni i razmišljamo na način: „Ako su mi ga prodali u ljekarni, znači da mi ne može nauditi.“ Ovakvo razmišljanje posve je pogrešno.
Broj ljudi koji završe s ozbiljnim zdravstvenim problemima zbog neodgovornog i prekomjernog uzimanja bezreceptnih lijekova (osobito protiv bolova, laksativa i opasnih kombinacija s redovnom terapijom koju uzimaju) stalno je u porastu.
Koliko god vam se lijek činio bezopasnim, uvijek trebate pročitati upute za njegovo uzimanje. Moglo bi vas iznenaditi što sve unutra piše!
2. Uzimate sedative, a imate žgaravicu
Istraživanje je pokazalo da osobe, koje zbog problema sa spavanjem uzimaju lijekove na recept zvane benzodiazepini (Xanax, Apaurin) imaju 50 posto veći rizik od problema sa žgaravicom noću, od onih koji ne uzimaju ovaj lijek. Druga istraživanja pokazala su da ti lijekovi protiv anksioznosti otpuštaju donji ezofagealni sfinkter, prsten mišića koji zadržava želučanu kiselinu tamo gdje i pripada.
3. Uzimate antidiuretike kad imate visoku temperaturu
Nikada se ne liječite na vlastitu ruku antidiureticima, osobito ako imate povišenu temperaturu ili u stolici primijetite tragove sluzi ili krvi. To su jasni znakovi infekcije zbog kojih morate posjetiti liječnika koji će vam odrediti terapiju.
4. Svakodnevno uzimate aspirin bez dogovora s liječnikom
Neke osobe ne bi smjele svakodnevno uzimati aspirin zbog rizika od krvarenja u želucu. Liječnici ga obično prepisuju isključivo pacijentima koje imaju povećani rizik od srčanog ili moždanog udara.
Kod žena je učinak ovakve terapije puno slabiji nego kod muškaraca, a neki su ljudi imuni na učinak koji aspirin ima na zgružavanje krvi.
5. Naprasno prekidate terapiju anksioliticima
Ako dulji period uzimate lijek protiv anksioznosti, nemojte naglo odustajati. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako postupno smanjiti dozu. U protivnome mogli biste doživjeti vrlo ozbiljne komplikacije poput napadaja.
6. Uzimate "stari" antibiotik za novu infekciju
Prvo, svaki put kad vam liječnik prepiše antibiotik trebali biste popiti lijek do kraja. Drugo, mnogi su antibiotici specifični za vrstu infekcije koju imate.
Uzimanjem pogrešnog antibiotika možda nećete uspjeti riješiti problem, ali biste ovakvim ponašanjem mogli pomoći da bakterije otpornih na antibiotike, što će sljedeći put otežati liječenje te vrste infekcije.
7. Uzimate antipsihotik bez objašnjenja
Ne prihvaćajte recept za antipsihotik (ako nemate šizofreniju ili druge teške mentalne bolesti, poput psihoze) bez da pitate svog liječnika zašto vam je prepisao baš taj lijek.
Studija objavljena u časopisu Clinical Psychiatry pokazala je da većina pacijenata kojima se prepisuje ova vrsta lijekova nije imala shizofreniju ili druge teške mentalne poremećaje zbog kojih su lijekovi odobreni.
Umjesto toga, bolovali su od stanja poput depresije, tjeskobe ili posttraumatskog stresnog poremećaja koji bi se trebali liječiti sigurnijim lijekovima. Iako su neki antipsihotici označeni za uporabu kod depresije, trebalo bi ih koristiti kao krajnje sredstvo ako uobičajeni antidepresivi ne djeluju.
8. Uzimate kalcij na prazan želudac
Kalcij se u većini dodataka vezuje u oblik soli zvan karbonat. Vašem želucu je potrebno puno klorovodične kiseline da bi razgrađivao kalcijev karbonat, stoga kalcij uvijek uzimajte dodatak kao obroku ili užini. Hrana će potaknuti želudac na proizvodnju kiseline.
9. Prekidate terapiju prije vremena
Nemojte štedjeti na lijekovima za ekcem. Jedno istraživanje otkrilo je da je oko 65 posto roditelja prestalo primjenjivati masti na recept djeci koja imaju ekcem samo 3 dana nakon što im je to propisano, odnosno odmah nakon prvog povlačenja simptoma. Da biste postigli maksimalan rezultat u liječenju ekcema, koristite ga točno onako kako vam je propisao liječnik.
10. Sami sebi dijagnosticirate gljivičnu infekciju
Da, svrbež i iscjedak mogu ukazivati na gljivičnu infekciju – ali možda je ipak u pitanju nešto drugo.
U jednom istraživanju provedenom na 95 žena koje su same postavile dijagnozu, rezultati su pokazali da je samo trećina njih doista imala gljivičnu infekciju, a kod ostalih se radilo o drugim vaginalnim infekcijama. Posjetite svog liječnika, neka vam propiše ispravnu terapiju.
