Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) organizirala je znanstveno-stručni skup u povodu 200. obljetnice otvaranja prve pučke škole u BiH, u Tolisi. Naime, početkom 19. stoljeća Bosna i Hercegovina imala je mnoge privatne i dvorske škole u kojima su školovani privilegirani učenici za različita zanimanja, ali nije bilo izgrađenih školskih zgrada samo za školovanje niti su se mogli školovati svi oni koji su to željeli. Nositelji opismenjavanja bili su franjevci koji su aktivno djelovali na našim prostorima Posavine.
U nimalo jednostavnim tadašnjim vremenima, godine 1823. franjevac Ilija Starčević dobio je dozvolu od Husein-bega Gradaščević za gradnju prve pučke škole. 200 godina od osnivanja prve pučke škole u BiH obljetnica je vrijedna pozornosti, koja se ne tiče samo Tolise, Orašja i Posavine, nego cijele Bosne i Hercegovine jer je osnivanjem ove škole postavljen temelj bosanskohercegovačkom školstvu.
Predsjednik HAZU-a BIH, akademik Mladen Bevanda rekao je kako su ovim znanstveno-stručnim skupom željeli propitati kakva je bila izobrazba te kakva je bila pismenost u Bosni i Hercegovini tijekom turske vladavine. Rekao je da su htjeli usporediti što je u to vrijeme bilo u Europi, što u našem susjedstvu, u Slavoniji, Hrvatskoj, Dalmaciji i Dubrovniku, te gdje smo bili mi i odakle smo počeli.
Poticaj proljeću koji dolazi
- Narod kaže da prva lasta ne čini proljeće, ali ovo jeste bila lasta i nakon nje dati su snažni poticaji razvoju školstva u BiH u to vrijeme, tako da su Katolici Hrvati već dočekali 1878. godinu s 54 škole. Ovo je bio poticaj proljeću koji dolazi – poručio je akademik Bevanda.
Uputio je čestitke Bosni Srebrnoj i Samostanu u Tolisi koji su sredinom listopada upriličili znanstveni skup u povodu ove obljetnice, a na kojem su sudionici svojim radovima govorili o franjevačkom školstvu od početka do danas. - Mi ćemo se također postarati da sa skupa Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH objavimo zbornik radova – dodao je akademik Bevanda.
Jedan od sudionika današnjeg znanstvenog skupa bio je i akademik Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH koji je, zajedno s prof. dr. sc. Igorom Planinićem, pisao o kulturi promjena pučkoškolskog obrazovanja u BiH u vremenu Osmanlijskog utjecaja. Rekao je da smo sada, od jedne pučke škola koja je bila primjerena tome vremenu, došli do toga da imamo i Sveučilište na ovim prostorima gdje se nastava izučava na hrvatskom jeziku. - Ponosan sam što razmišljamo na taj način da educiramo i obrazujemo naše mlade ljude, da vide koje su vrijednosti koje smo baštinili kroz vrijeme – naglasio je on.
Čović je još istaknuo povijesnu ulogu Katoličke Crkve u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine.
Katolička crkva naše je duhovno vodstvo
- Osnova svega je bilo naše duhovno vodstvo, naši franjevci, odnosno Katolička Crkva, izvorište svega kada je u pitanju organiziranje života, kako ekonomskog tako i socijalnog, naravno, kako je bilo primjereno tom vremenu – rekao je Čović dodavši da, iako se uloga Katoličke Crkve u međuvremenu promijenila, ona je i dalje tu kao korektiv.
- Katolička Crkva uvijek se pojavi sa svojim institucijama i djeluje kao korektiv za sve ono što mi ne znamo dobro, sustavno organizirati, i u društvenom, i u duhovnom, ali i u biološkom, kako na prostoru Posavine tako i cijele Bosne i Hercegovine - istaknuo je Čović.
Predsjednik Vlade Županije Posavske Đuro Topić rekao je da su ponosni na sve ono što se u Posavini dogodilo prije 200 godina. - To nas obavezuje da znanju damo prioritet i da na taj način, kroz rad naših ministarstava i Vlade, damo zahvalu onima koji su, vjerujući u znanje i obrazovanje, vjerovali u budućnost ovoga prostora. Nastavljamo tim stopama kako bi ovaj prostor bio ulaganje u znanje i obrazovanje, kako bi i dalje bio perspektivan i imao svoju budućnost – naglasio je predsjednik Vlade.
Na znanstveno-stručnom skupu u Orašju izloženo je devet radova u kojima su prikazane složene društveno-kulturne prilike za vrijeme osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, istaknuta je uloga franjevaca pri opismenjavanju katoličkog puka, a govorilo se i o osnivanju prvih pučkih škola, gimnazija i višega školstva.
Na kraju je zaključeno da 200. obljetnica osnivanja prve pučke škole u BiH treba biti prilika i podsjetnik na našu povijest i naše naslijeđe, kao i motiv za još snažnije ulaganje u obrazovni sustav u svim sredinama u Bosni i Hercegovini.
