Sve više liječnici od svojih pacijenata slušaju kako im određeni antibiotici ne pomažu u borbi protiv neke bolesti. Razlog je to što je sve više onih čiji je organizam razvio otpornost na lijekove, piše Večernji list BiH.
Bez uspjeha u liječenju
- U velikom broju slučajeva riječ je o pogrešnom korištenju antibiotika. Primjerice, ako vam je liječnik propisao određene antibiotike, i vi popijete pola kutije te prestanete s daljnjom upotrebom jer se osjećate bolje, ne treba očekivati da će drugi put oni jednako djelovati. S vremenom, oni nemaju nikakav učinak u liječenju. Isto tako, učestalo uzimanje određenih antibiotika može dovesti do toga da organizam jednostavno na njih postane otporan te više nemaju nikakvu svrhu, govori nam jedan liječnik obiteljske medicine dok razgovaramo o ovoj problematici. Ipak, priznaje i da liječnici znaju pogriješiti.
- Nekad nema potrebe za lijekovima. Neki se manji problemi mogu riješiti čajevima, mirovanjem, konzumiranjem voća i povrća, ali često takve zdrave navike zamjenjuju antibiotici. Oni, koliko su god dobri, na neke stvari ne djeluju najbolje i zato je potrebno biti oprezan i tražiti zdravu alternativu ako se ne radi o nekoj jakoj upali. Ali, nisu samo liječnici krivi za to, već i roditelji u mnogo slučajeva vrše pritisak na njih da propišu djetetu neki lijek i onda kada za to nema potrebe, kazao je on. Kada se uzme u obzir podatak da bakterije otporne na lijekove godišnje ubiju 25 tisuća ljudi samo u EU, onda je jasno da je situacija zabrinjavajuća. Olako propisivanje antibiotika i njihovo samoinicijativno uzimanje nisu nimalo dobri.
Belma Brkanić-Mrahorović iz JU "Apoteka Sarajevo" za AJ Balkans je rekla: - Susrećemo se s pacijentima koji za neka oboljenja, za koja ni slučajno nisu indicirani antibiotici, kao što su gripa i prehlada, inzistiraju isključivo na antibiotskoj terapiji.
Oprez pri propisivanju
Na sreću, vremena se mijenjaju pa je sve više liječnika kojima su antibiotici posljednja opcija. Pedijatrica Gordana Vuković za AJ Balkans kazala je kako ne treba pod svaku cijenu propisivati antibiotike. - Ako nisam u stanju razlučiti je li kod pacijenta u pitanju bakterija ili virus, radim nalaz CRP-a, krvnu sliku, koji pokaže o čemu je točno riječ. Znači, ne treba pod svaku cijenu posezati za antibiotikom jer stvaramo rezistencije na antibiotike, a uz to će sve slabije i slabije djelovati lijek, kazala je.
Antibiotici nisu univerzalni lijek i pogrešno je razmišljanje da će pomoći kod prehlade, grlobolja, kašlja, kao što ga dobar dio ljudi koristi. U tom slučaju, tvrde stručnjaci, antibiotici uvelike otežavaju izliječenje jer ubijaju "dobre" bakterije koje su zaslužne za pravilan rad imunološkog sustava. - Antibiotici su jedini lijekovi koji, kad se daju pojedincu, imaju učinak i na cijelu zajednicu jer svoje bakterije stalno izmjenjujemo s drugim ljudima.
Nekad se smatralo da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike, no danas se zna da je malo novih antibiotika, pa se moramo okrenuti čuvanju postojećih - kazala je doc. dr. sc. Arjana Tambić-Andrašević.
