Kad su od 1992. gosti s Bliskog Istoka počeli dolaziti u BiH, znalo se koji im je cilj. Neki su se, nakon što su dali svoj doprinos u ratu i u nikad do kraja istraženim zločinima, trajno naselili u BiH, piše Večernji list BiH.
Drugi ozbiljniji val dolaska gostiju s Bliskog Istoka, prvenstveno Arapa počeo je 2015. godine. Samo tada ovu zemlju posjetilo je 40 tisuća njih, a 2017. čak 90 tisuća. Počela su i ulaganja, izgradnja privatnih gradova, otvarani su restorani, barovi, nicale su nekretnine za nove žitelje... Sve je išlo u smjeru da bi takvim tempom u godinama koje predstoje mogli postati najveći narod u BiH, ali za razliku od prvog vala dolazaka 90-ih godina, ovom svemu uopće se ne vidi neki logičan smisao. Stoga, zavladao je i strah kod ljudi.
Blagonakloni pogledi
- Ljudi strahuju da će se resursi ove države jednostavno pokloniti nekom drugom - govorio je Asim Mujkić, profesor sociologije na Sveučilištu u Sarajevu. Osobit problem bila je činjenica što su pojedini dužnosnici iz SDA blagonaklono gledali na takvo naseljavanje BiH. Nije bez razloga Ilidža prozvana Kuvajt Cityjem, a načelnik Senaid Memić prozvan je kao pokrovitelj arapskog djelovanja zbog brojnih dopuštenja Arapima. Međutim, koliko god je ispočetka djelovalo zabrinjavajuće, izgleda da se i arapeizacija BiH lagano smiriva. Veliki projekti Buroj Ozone, Drozgometva i drugi praktički se više i ne spominju.
- Smatram da su oni došli na ovo područje samo kako bi opravdali neke svoje sumnjive radnje u rodnoj zemlji. Napravili su kuće, naselja, sve legalizirali, u puno slučajeva ostali dužni pa te stvari tek sada izlaze, ali oni će napustiti ovo područje. Onako kako su došli tako će i otići, ne mislim na ovaj sezonski dolazak i odlazak, nego trajno. Ostat će prazni objekti, uništena kulturna dobra, rijeke i jezera..., sve ono što se prilagođavalo njima i što su neki lokalni dužnosnici bili dužni napraviti sve kako arapski investitori zažele. Da rezimiramo, ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi nikad nisu blagonaklono gledali na to da im netko “osvaja” zemlju i da, primjerice, putovima kojima su dosad putovali, više ne mogu jer je netko to privatizirao. Mi se između sebe možemo podnositi ili ne podnositi, ali pravo na zemlju ne damo nikome. Ovo s arapskim investicijama bilo je dobro tek onim lokalnim dužnosnicima koji su ugradili sebe u projekte - govori nam čovjek koji je upoznat s investicijama u ovoj zemlji i prilično sumnjičav prema Arapima. Ističe da bi isto mislio i da su neki drugi narodi u pitanju.
- Da 40 tisuća Nijemaca dođe graditi svoj kompleks, svoje naselje, ne bi mi bilo drago, iako su Nijemci radno etični i konkretnim bi nam primjerom mogli pomoći. Kažem opet, ovo narodima nije ništa dobro donijelo. Koliko je neplaćenih poslova ostalo - pita se sugovornik.
Međutim, zanimljivo je da prazni turistički kompleksi, kao i najava prodaje ili prodaja istih nisu zabilježeni samo u BiH. Tako se u planinama zapadne Turske nalazi niz dvoraca veličine prosječne trokatnice.
Umjetni gradić
- Luksuzno naselje izgrađeno je da bi se udovoljilo potrebama bogatih Arapa, no pokušaj nije uspio. U umjetnom gradiću napravljen je objekt za shopping centar, hotel, džamiju, turske toplice... Sarot grupa koja je sve gradila zapala je u financijske teškoće jer, kako kaže čelnik, investitori iz Katara, Kuvajta, UAE-a i Saudijske Arabije svoje uplate nikad nisu realizirali.
I na kraju su, umjesto uplate novca, odustali od projekta, a luksuzno naselje izgleda kao ukleti gradić. A da im možda nisu potrebna naselja u europskim zemljama jer mogu praviti svoju Europu, shvatili su ovih dana. Tako na četiri kilometra od obale Dubaija raste nova Europa, a naziv je “Srce Europe”, veliki građevinski pothvat kojem je cilj predstaviti ono najljepše što Europa može ponuditi.
Riječ je o projektu vrijednom pet milijardi dolara koji će na drugom kraju svijeta predstaviti Veneciju, St. Petersburg, dijelove Švedske, Njemačke, Švicarske i još neke dijelove.
