Tijekom prvog tromjesečja ove godine 17 komercijalnih banaka u FBiH ostvarile su profit od 74 milijuna KM, navodi se u izvješću Agencije za bankarstvo FBiH. U isto vrijeme, došlo je tek do neznatnih promjena u plasmanu kredita, što je ključna stavka u pregledu poslovanja banaka. Najveći broj kredita od ukupnog plasmana i dalje otpada na stanovništvo (5,7 milijardi), a potom na poduzeća (5,4 milijarde). Ovaj omjer ukazuje na negativan trend kreditiranja u FBiH, piše Faktor.
Poželjan omjer kreditiranja je 70:30 u korist gospodarstva, dok se u FBiH stanovništvo i gospodarstva kreditiraju skoro podjednako.
Ekonomski analitičar Muris Čičić smatra da su dva glavna razloga za to manjak poslovnog duha kod bh. državljana i stroga politika banaka.
– Kod nas je još rasprostranjeno mišljenje da je bolje zaposliti se u javnom sektoru, nego nešto sam pokrenuti. Ljudi se rijetko hoće zaposliti, nego čekati da ih netko zaposli. S druge strane, banke hoće sigurnost i nemaju nikakve sklonosti k riziku – rekao je Čičić.
Ovakav tretman banaka naglašen je nakon 2009. godine i globalne financijske krize, koja je negativno utjecala i na poslovanje domaćih banaka. Čičić smatra da je to jedan od glavnih razloga što banke “bježe od rizika” pa je jako teško osigurati novac za pokretanje neke tvrtke.
– Banke imaju viška novca, ali samo za uspješne tvrtke. Nemaju sluha za nove projekte i inovativne ideje. Kod njih ne bi prošli niti Bill Gates niti Steve Jobs. Nakon sloma tržišta i rasta postotka rizičnih kredita, one više ne žele imati posla s projektima gdje ima rizika – dodao je Čičić.
Profesor Ekonomskog fakulteta na sarajevskom sveučilištu Anto Domazet naglasio je za Faktor da se u davanju kredita “sve vrti oko kreditne sposobnosti”.
– Kod nas je na sceni jedan apsurd. Banke daju kredite onima kojima on ne treba, jer su kreditno sposobni, a ne daju novac onima kojima novac treba. Svi koji su kreditno sposobni, oni će i dobiti kredit – rekao je Domazet. On smatra da kreditiranje stanovništva ne mora značiti i negativan trend, jer to može povećati potražnju za proizvodima i, naposlijetku, pokrenuti domaću proizvodnju.
– Krediti povećavaju potrošnju, ali kod nas je pitanje kupuje li se s tim kreditima uvozna ili domaća roba. O tome još uvijek nema detaljnje statistike – zaključio je Domazet.
