Na početku konstituirajuće sjednice Europskog parlamenta, europarlamentarac DP-a Stjepo Bartulica odmah je dobio zaduženje za broji glasove pri izboru nove-stare predsjednice EP-a Roberte Metsola. Komentirao je i napad na Donalda Trumpa: - Fotografija Trumpa sa šakom u zraku postaje dio, ja bih rekao, američke mitologije. Političke mitologije. Ta slika će se urezati u pamćenje običnih Amerikanaca i mislim da se veliki dio ljudi slaže da su mu šanse sada veće. Amerika je puno podijeljenija danas nego u vrijeme kad sam ja tamo živio
Stjepo Bartulica, novoizabrani zastupnik u Europskom parlamentu iz redova Domovinskoga pokreta, za Večernji je list dao svoj prvi intervju s konstituirajuće sjednice EP-a u Strasbourgu. - Sve do sada funkcionira kako treba. Još jednom zahvaljujem svim biračima koji su me izabrali. Od prvog dana ću neumorno štititi njihove interese. Dat ću sve od sebe da se čuje glas za “Croatia First”. To je i dalje moje načelo. Tu je preko 700 zastupnika, tako da će biti svakako velika borba za vidljivost i za pažnju.
• Već ste danas ždrijebom odabrani i bili jedan od osam zastupnika koji su brojali glasove prilikom glasanja za predsjednicu Europskog parlamenta. Ponovno je izabrana Roberta Metsola, demokršćanka s Malte. Kako ste to doživjeli?
- Malo me to iznenadilo jer nisam očekivao da će moje ime izgovoriti u plenarnoj dvorani. To mi je bio prvi, recimo, ozbiljniji zadatak. Nadgledao sam glasovanje. Bio sam među prvima koji je saznao kako je to ispalo i odmah sam čestitao novoj-staroj predsjednici Roberti Metsoli s Malte. Imao sam jedan susret s njom prošli tjedan u Bruxellesu, stekao sam vrlo pozitivan dojam i glasovao sam za nju.
A kako ćete glasati u četvrtak, kada se očekuje glasanje o Ursuli von der Leyen kao kandidatkinji za drugi mandat na čelu Europske komisije?
- Ja ću vrlo vjerojatno biti protiv. Jutros sam imao susret s njom. Ona je došla na sastanak u grupi Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Imali smo priliku s njom razgovarati otprilike pola sata. Međutim, njezin rad do sada nije opravdao povjerenje, barem s moje strane. Dakle, bio sam vrlo kritičan prema netransparentnom ponašanju Komisije za vrijeme pandemije Covida-19. I dalje nemamo odgovore na brojna pitanja. Ona je sve to prebacila na države članice, rekla je da su one potpisivale ugovore. Međutim, pregovarački proces je vodila ona, u ime svih, i mislim da je tu bilo jako puno grešaka, propusta i nedostataka. Ne samo to, ja bih volio i da je nova predsjednica Komisije puno kritičnija prema takozvanoj zelenoj agendi. Mislim da je svima jasno da ona na mnoge načine ugrožava ne samo obične ljude, nego posebno poljoprivrednike. Vidjeli smo da je njima diljem Europe dosta, počeli su organizirati ozbiljne prosvjede. U ime zaštite okoliša nameću se pravila i uvjeti koje poljoprivrednici teško podnose i nisu se u mogućnosti natjecati s onima koji se ne trebaju pridržavati tih pravila. Ne možemo u ime zaštite okoliša i spasa planeta žrtvovati vlastiti i prosperitet tih ljudi. Prema tome, i dalje ću biti kritičan. Na kraju, često spominjem jedan oblik ideološke kolonizacije. Dakle, iz Bruxellesa se nameću određene stvari po Europi. Tu ću opet spomenuti nesretnu rodnu ideologiju, ali i druge stvari koje se neumorno nameću svima. Ja ću i dalje dizati glas protiv tog pritiska. Mislim da trebam ovdje kao zastupnik zaštititi interese i djece. Protiv sam njihove indoktrinacije u školstvu.
A ostatak grupe ECR? Imate li osjećaj da će većina biti protiv, kao Vi?
- Velika većina će biti protiv. Poljaci žale što su nju podržali prošli put. Vidjeli su da se sintagma vladavina zakona zna koristiti kao sredstvo protiv određenih vlada. To se njima dogodilo. Tako da su na sastanku oni bili vrlo kritični prema njoj. Međutim, čini mi se da postoji mogućnost da talijanska delegacija nju ipak podrži.
• Znači, Giorgia Meloni ipak će dati zeleno svjetlo?
- Ona je na čelu talijanske vlade. Čini mi se da će prevagnuti interesi te zemlje i nje osobno. Prema mojim informacijama, talijanske kolege će možda ipak nju podržati.
• Općenito govoreći, kad gledate sve političke grupe i njihove sklonosti, mislite li da će Ursula von der Leyen biti izabrana?
- Mislim da će imati tanku većinu. Vrlo tanku, ali da će imati većinu. Tako mi se čini. Međutim, ja sam u kampanji i u svom radu kao saborski zastupnik bio vrlo kritičan. Mislim da ona treba dokazati da je zaista dostojna te dužnosti. Mislim da nije iznenađenje da je opet glavni kandidat. To me nije iznenadilo, jer je vrlo teško to dogovoriti, ali nije mi sjeo način kako su grupacije to dogovarale. To je ta nova-stara većina koja ignorira promjene i što se događa u Europi. Mislim da bi se i ta praksa trebala konačno promijeniti.
• Vi, dakle, ostajete u tom klubu zastupnika europskih konzervativaca i reformista, iz kojih su se neki izdvojili i otišli u novostvorenu grupaciju koja se zove Patrioti za Europu? U njoj su stranka Viktora Orbana, stranka Marine Le Pen i još neke. Jesu li Vas zvali? Jeste li ih odbili i zašto?
- Bilo je kontakata, znam otprije kolege iz te nove grupacije. Ja se vrlo dobro osjećam u ECR-u. Mislim da je to nekako, po mom političkom držanju, najbolja politička grupacija. Dakle, tu imam mnogo zajedničkog s poljskim kolegama, ali i s talijanskim i s drugima, iz baltičkih zemalja i slično. Meni je jako važno da ta grupacija njeguje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Jako je pro-NATO, recimo, to je meni jako bitno. Bit će razlika, ne vidimo svi na isti način, recimo, rat u Ukrajini. Tu će biti nekih razlika u mišljenju, ali općenito moj prvi dojam je da ću moći u slobodi djelovati i zastupati ono što mislim da je ispravno.
Kad smo kod Amerike, kako komentirate ovaj pokušaj atentata na Donalda Trumpa, njegovo pojavljivanje na Konvenciji republikanaca, njegov očekivani govor u četvrtak? Što se promijenilo nakon ovog atentata i je li on sad veći favorit?
- Prije nego što bih to ocijenio, mislim da je zastrašujuće kako se to od strane nekih ljudi u hrvatskoj javnosti tumači. Vidio sam izjave nekih, čak i profesorice s Pravnog fakulteta koja je izrazila na neki način žaljenje što atentat nije uspio. Mislim da to upućuje da lijeva strana i ljudi koji preziru Trumpa zapravo zazivaju nasilje. To prvo treba reći i to treba jasno osuditi. Dobro je da je premijer Plenković to odmah osudio. Što se tiče same Amerike, to je svakako loš znak da se to uopće dogodilo. Velike se rasprave vode kako je uopće moguće da je taj mladi čovjek, koji je imao takvu namjeru, došao na krov jedne zgrade otprilike stotinjak metara od Trumpa. Mislim da je to strašan propust službi u Americi. Vidjet ćemo tko će odgovarati. Političke posljedice su prilično jasne. Fotografija Trumpa sa šakom u zraku postaje dio, ja bih rekao, američke mitologije. Političke mitologije. Ta slika će se urezati u pamćenje običnih Amerikanaca i mislim da se veliki dio ljudi slaže da su mu šanse sada veće. Amerika je puno podijeljenija danas nego u vrijeme kad sam ja tamo živio. Dakle, vidi se jedna politička polarizacija koja nije zdrava.
• Ali, i Trump je sâm pridonio toj polarizaciji.
• Ali i lijevi! Biden govori da je on prijetnja demokraciji. Neki na ljevici ga uspoređuju redovito s Hitlerom. Ako je ta teza istina, onda mladi čovjek može zaključiti da mu je moralna obveza i ubiti takvog čovjeka.
• Treba li i Trump stati malo na loptu?
- On je sam rekao da poziva na jedinstvo. Međutim, prva reakcija je bila ona prirodnija: borit ću se, borit ću se. Dakle, mislim da će sada politički biti puno teže njega srušiti. Vidimo da pokušavaju na razne načine. Ja ću reći, kao netko tko je odrastao u Americi, da način kako se koristi pravosuđe da se obračunava s političkim protivnikom nije dio američke tradicije. I nije dobar znak.
• Ali jest dio američke tradicije to da nitko nije iznad zakona, pa ni bivši predsjednik. Ako je on kršio zakon, zar ne bi trebao odgovarati?
- Treba svatko odgovarati i tu su svi jednaki. Međutim, ovo je presedan u povijesti Amerike i nije slučajno da su ovi državni odvjetnici, koji vode te procese, ljudi koji su izravno izabrani uz pomoć ljevice. To se sve, nažalost, politizira. Ja ne govorim da on nema krivnje ni u jednom slučaju. Ja nisam to detaljno pratio, ali kao pojavu, koja budi sumnju u nepristranost pravosuđa, ne mogu to pozdraviti. Međutim, sve sada ide u prilog Trumpu. Ali izbori su još prilično daleko.
• Zanimljiva je ta debata i pritisak na Joe Bidena da odustane od kandidature. Mislite li da će se dogoditi to da će Biden odustati od utrke?
- Mislim da demokrati u Americi sada imaju dva problema. Prvi je Joe Biden. Drugi je Kamala Harris. Dakle, oni nemaju izlaza, ne mogu nametnuti nekoga sa strane tko bi bio prezentiran kao nada ili nova zvijezda. Po svemu sudeći, Biden se ne misli povući tako lako. Možda i žena njegova utječe na njega da ne odstupi. S druge strane, mnogi koji su bili veliki njegovi zagovornici već ga, takoreći, bacaju ispod autobusa. Odriču ga se. To za njega nije dobar znak. Ozbiljni komentatori već su ga na neki način otpisali. Prema tome, na toj strani imaju vrlo malo vremena jer je konvencija u kolovozu. Oni imaju sve manje prostora za neke poteze i mislim da će, po svemu sudeći, biti vrlo teško objasniti američkom narodu da Biden više nije u stanju biti kandidat, pa niti predsjednik, a cijelo vrijeme su mnogi, pogotovo u mainstream medijima, govorili suprotno. Vidjeli smo nakon prvog sučeljavanja veliki obrat i u roku od tjedan dana promjenu narativa u medijima. Od zaštite do strašnog pritiska da se makne.
• Tko mislite da bi trebao biti hrvatski kandidat za novu Europsku komisiju? Treba li ostati Dubravka Šuica? Šuica je upravo odustala od osvojenog mandata u Europskom parlamentu, što očito znači kako se nada da će biti nominirana u novu Komisiju.
- Kao što sam rekao o načinu na koji su nominirali Ursulu von der Leyen, mislim da se treba mijenjati “politics as usual”, uobičajena praksa u europskoj politici. Dubravka Šuica nije pokazala naročite rezultate na svom mjestu. Nisam čuo u zadnjem mandatu ni jednu originalnu ideju s njezine strane o tome kako bi se Europa mogla, recimo, pomaknuti što se tiče demografske krize. Ovo što slušamo su slogani, klišeji, uobičajene fraze bez kreativnosti, bez ideje, u biti birokratski pristup. Njoj vjerojatno odgovara još jedan mandat. I ne bi me iznenadilo da je nominirana ispred Hrvatske. Međutim, mislim da to nije najbolji znak. Trebamo promjene, a ne “politics as usual”.
• Ima li Domovinski pokret ikakvog utjecaja na tu odluku, na taj prijedlog Vlade?
- Ja mislim da naš utjecaj neće biti prevelik. Mislim da Plenković tu europsku politiku, to područje, ljubomorno štiti od bilo koga. Ja ću sa svoje strane pokušati što mogu, ali mislim da treba razmisliti malo i o novim ljudima. Ovi ljudi u HDZ-u koji su, usudio bih se reći, došli do europskog vrha - pitanje je koliko bi dobili glasova da nisu na toj stranačkoj listi. Dakle, sami kao osobe mislim da ne predstavljaju neku ozbiljniju snagu, nego preko HDZ-a ostvaraju svoje karijere. Ja to govorim kao netko tko je dobio jako puno preferencijalnih glasova. Izravno sam izabran u jednoj teškoj kampanji. Prema tome, imam pravo i na taj način govoriti. Europa treba promjene, u Hrvatskoj to možda malo kasni, ali mislim da ću kroz ovaj mandat pokazati da se može na novi način voditi politika.
• Unutar vaše stranke, unutar Domovinskog pokreta, jesu li sad stvari izglađene? Činilo se da je u jednom trenutku, nakon što ste se u izbornoj noći odvezli u Ferrariju, za koji se kasnije ispostavilo da je u vlasništvu jednog dosta sumnjivog tipa, bilo je od predsjednika stranke apela prema vama da to dobro objasnite. Je li sada izglađeno to?
- Što se mene tiče, ja sam sve rekao na tu temu. Gospodin Penava i ja smo razgovarali. Sam je rekao da ima povjerenje u moj rad. Ta epizoda je završena, da tako kažem. Ljudi imaju pravo misliti što žele o tim izborima i o dočeku izbora. Ja ću reći da ću se i dalje zalagati za interese svojih birača. Croatia First. Neću od toga odustati. Nije bilo lako u tim okolnostima voditi kampanju. Birači su rekli svoje. U Hrvatskoj sam na trećem mjestu od ukupnog broja glasova, Dakle, dobro sam prošao. Opravdao sam, mislim, povjerenje svojih ljudi i tako ću nastaviti. A što se tiče Domovinskog pokreta, svaka stranka ima različitih pristupa, različitih mišljenja. Nismo svi isti i ne živimo u jednoumlju, ali ja ću i dalje vjerno, kao timski igrač, graditi stranku. Imamo veliku odgovornost. Još jednom ću reći da je dobro da smo preuzeli odgovornost i ušli u koalicijsku vladu.
• Niste Ferrarijem došli u Strasbourg?
- Ne. Došao sam busom iz Frankfurta.
