Snažni pritisci inflacije, neizvjesnost zbog rata u Ukrajini, od ranije poremećeni lanci opskrbe te negativne promjene na svjetskim tržištima energenata čimbenici su zbog kojih će ekonomski rast Bosne i Hercegovine u ovoj godini biti niži od očekivanoga, a makroekonomske projekcije financijskih institucija upućuju na smanjenu osobnu potrošnju i investicije, no i zadržavanje rasta izvoza, iako znatno sporije u odnosu na 2021. godinu, piše Večernji list BiH.
Centralna banka BiH tako u svojoj korekciji projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u odnosu na vrijednosti iz jesenskog kruga srednjoročnih projekcija u razdoblju 2022. - 2024. očekuje usporenu ekonomsku aktivnost i nastavak inflatornih pritisaka. U odnosu na prethodni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, stopa rasta realnog BDP-a je revidirana naniže za 1,1% za 2022. godinu i 0,61% za 2023. godinu.
Uvidom u projekcije Centralne banke vidljivo je kako se u ovoj godini očekuje rast BDP-a po stopi od 2,8 posto, što je, kao što je vidljivo, ipak niže od procjena u studenome, no isto tako i očekivano s obzirom na nove geopolitičke okolnosti na svjetskoj razini. Centralna banka ističe da se, u odnosu na prethodni krug makroekonomskih projekcija, svijet nalazi u potpuno drugačijem makroekonomskom okruženju.
Navode kako je rat u Ukrajini prouzročio negativne promjene na svjetskim tržištima energenata, hrane i proizvodnih materijala, a distributivni i proizvodni globalni lanci dodatno su napregnuti. Uz rast globalnih cijena, u većini zemalja javljaju se i naznake spirale nominalnih plaća i cijena, a najveće svjetske središnje banke već provode ili najavljuju znatno restriktivniju monetarnu politiku, koja uključuje i rast referentnih kamatnih stopa.
- Trenutačno u 2022. godini očekujemo inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7%. U kontekstu naših ranijih brzih procjena inflacije za prvo polugodište očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabjeti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog učinka - navode iz Centralne banke.
Istodobno, zbog inflatornih pritisaka očekuju značajno usporavanje rasta realne osobne potrošnje u 2022. godini, a kada je riječ o izvozu i uvozu, očekivanja su da će, zbog poremećaja u globalnim proizvodnim i distributivnim lancima, vanjskotrgovinska razmjena s EU-om i zemljama regije nastaviti rasti, iako znatno sporije u odnosu na 2021. godinu.
Posljedično, projicirane stope realnog rasta izvoza i uvoza u 2022. godini su korigirane naviše u odnosu za jesenji krug projekcija. Centralna banka navodi i kako je privatni investicijski ciklus usporen, ne samo u BiH, što zbog cjenovnih pritisaka, što zbog neizvjesnosti vezanih uz rat u Ukrajini.
