Znatno usporenijom dinamikom od očekivane i najavljene, vodeća hrvatska i bošnjačka stranka u Bosni i Hercegovini vode pregovore o tri skupine važnih pitanja – reformi izbornoga zakonodavstva, europskom putu BiH i funkcioniranju Federacije, piše Večernji list BiH.
Hoće li biti rezultata
Tri uspostavljene radne skupine, ipak, djeluju, što potvrđuje i jučerašnji sastanak u Mostaru, gdje je međustranačka radna skupina nastavila razgovore o svim temama vezanim uz probleme funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH. Kako je priopćeno, dužnosnici su naglasili kako je nužno stvoriti pozitivno ozračje, kao i pretpostavke za rješenja za sve probleme koji se smatraju prioritetima i koje su evidentirala oba izaslanstva u Federaciji BiH. Ništa više nije objavljeno, a vjerojatno se puno toga novog nije ni imalo za reći.
Važno je, međutim, da se razgovara, ali i da u dogledno vrijeme budu vidljivi rezultati. Za sada ih nema unatoč određenom optimizmu pregovarača. Posebno je važna uloga međunarodne zajednice, čiji predstavnici više nego ranijih godina podupiru domaće lidere u traganju za održivim rješenjima. Zanimljivo je da je posebni američki izaslanik za Balkan Matthew Palmer u izravnim razgovorima s ovdašnjim političarima potencirao značaj izborne reforme i doprinosa svih postizanju dogovora koji će imati prolaz u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Sve se glasnije sa zapadne strane svijeta zagovara ograničena ustavna reforma kao rješenje za reformu izbornoga zakonodavstva i provedbu presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Vremena nema puno, a u prilog dogovoru i rješenju izborne reforme i drugih otvorenih pitanja o kojima se pregovara ne ide ni epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini i nemogućnost nabave cjepiva. Ovo zdravstveno pitanje odvlači puno pozornosti, sasvim opravdano. Međutim, nije isključeno da neki politički akteri i ovaj realno veliki problem koriste kako bi skrenuli pozornost sa svih drugih tema, pa i političkih pregovora bitnih za budućnost BiH.
Analize lobista
Iduća godina je izborna u BiH i jasno je kako do njezina početka treba zatvoriti neka od ključnih političkih pitanja, a na prvom mjestu reformu Izbornoga zakona. Uđe li BiH eventualno s ovim problemom u 2022. godinu, politička i institucionalna kriza samo će se produbiti. Toga su, čini se, svjesniji međunarodni dužnosnici nego neki bosanskohercegovački politički akteri. Zato je i logično da se potpora, pomoć, pa i pritisak u postizanju unutarnjeg dogovora u BiH očekuju upravo od Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Premda su zaokupljeni svojim problemima, i jedni i drugi BiH drže u fokusu mnogo više nego ranije.
Koliku nervozu to stvara u pojedinim političkim krugovima u Banjoj Luci, a posebice u Sarajevu, vidi se iz naručenih analiza njihovih lobista iz bližeg i daljeg okruženja, u kojima se otvoreno napada američki i europski pristup postizanju rješenja kroz kompromis vodećih nacionalnih predstavnika koji za to imaju i neupitan izborni legitimitet. •
