Sastanak s čelnicima parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine koji je organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nije donio neke značajnije rezultate. Dokument koji je prihvatila većina stranačkih predstavnika Bošnjaka i Srba prilično je uopćen i uglavnom se referira na već ranije preuzete obveze, piše Večernji list BiH.
Gorući problem izostao
I ono što je novo u tom dokumentu ne jamči da će biti realizirano u praksi jer poznato je kako ni potpisani sporazumi u BiH nisu provedeni, pa nije realno očekivati ni da ovaj nepotpisani bilo koga u BiH ozbiljno obvezuje na bilo što. Osim toga, predstavnici triju važnih stranaka i jednog cijelog naroda nisu uopće sudjelovali u razgovorima, a dvije srpske stranke nisu prihvatile sam dokument, što ga dodatno čini slabim i neobvezujućim.
Da bruxelleski sastanak nije donio ništa posebno, vidjelo se i po povratku njegovih sudionika u BiH. Formulirana izjava je načelna i neobvezujuća, pa ju je svaki od sudionika interpretirao na vlastiti način, pokušavajući to prikazati kao vlastiti uspjeh ili kao neuspjeh svojih političkih protivnika. Čak su izmišljani i dijelovi dokumenta koji uopće ne postoje, a sve za potrebe predizborne kampanje. Ipak, rejting bilo koje stranke ili pojedinca u BiH ovaj događaj neće ni popraviti ni pokvariti. Također, ako je cilj dužnosnika Europske unije bio da se u ovdašnjoj javnosti stvori neka slika o europskoj perspektivi BiH kao nečem dohvatljivom u skoroj budućnosti, teško da je i taj cilj postignut. Poglavito nakon izjava koje su sudionici sastanka dali po povratku u BiH.
Čak i da su se svi odazvali Michelovu pozivu, ovakav format i sadržaj sastanka teško da bi ponudio išta bolji rezultat. Naravno da u samom dokumentu ima puno dobrih i korisnih elemenata za sve u BiH i da bi bilo itekako dobro ako bi se ono što je sadržano u njemu i realiziralo. Ostaje ipak dojam da je malo pozornosti posvećeno gorućem problemu koji prijeti stabilnosti i funkcionalnosti BiH odmah nakon što se održe izbori. Najava da će se raditi na izbornoj reformi šest mjeseci nakon provedbe izbornih rezultata na svim razinama bila bi za pozdraviti da nije pitanja kako provesti te izborne rezultate. Nema zakonskog rješenja koje omogućava da se provedu izbori za federalni Dom naroda, a samim tim ni za državni Dom naroda. To za sobom povlači i nemogućnost uspostave izvršne vlasti. Znači da dio bruxelleskog dokumenta uopće nije moguće provesti čak i uz dobru volju onih koji su ga usmeno prihvatili. Zvuči čudno da kreatori dokumenta i organizatori sastanka nisu to znali. Ili im je u ovom trenutku bilo dovoljno da se pošalje bilo kakva poruka iz Bruxellesa o "europskoj budućnosti BiH".
Budućnost je u dogovoru
Takve budućnosti nema bez unutarnjeg političkog dogovora u BiH. Nažalost, pokazalo se da unutar međunarodne zajednice nema volje ili snage da se stvari u BiH doista urede i zemlja profunkcionira kao normalna država. Ono što ne može ili neće međunarodna zajednica morali bi bosanskohercegovački politički čelnici.
Prije ili kasnije, svi oni koji imaju politički utjecaj u Bosni i Hercegovini morat će shvatiti da bez unutarnjeg konsenzusa oko temeljnih pitanja neće biti stabilnosti ni prosperiteta zemlje. Nikakav neobvezujući popis želja i obećanja tu ne pomaže. Za početak je potrebno krajnje ozbiljno shvatiti nemogućnost provedbe izbornih rezultata u listopadu i razmjere krize koje to nosi sa sobom.
"Mostarizacija" Federacije i cijele države nije samo isprazno upozorenje, već realna situacija u koju Bosna i Hercegovina može zapasti vrlo lako jer nije bilo minimuma političke spremnosti da se regulira barem taj dio koji je izbrisan iz postojećeg Izbornog zakona BiH. Guranje glave u pijesak, bilo u Sarajevu, bilo u Bruxellesu, neće učiniti da ovaj problem nestane. •
