Europska unija kreće u prvu probnu fazu prekograničnog poreza na ugljični dioksid, mehanizma koji će izravno, ako BiH navrijeme ne postane dio njega, imati negativnog utjecaja na niz kompanija i izvorno orijentiranih sektora iz BiH, a koji bi u tom slučaju bili manje konkurentni te s ograničenim pristupim velikom broju tržišta.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković podsjetio je kako je nedavno organizirana konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici Europske komisije, zemlje zapadnog Balkana kroz komorsko-investicijski forum, a uime BiH bila je Vanjskotrgovinska komora koja je dugo vremena u procesu koji za cilj ima podizanje svijesti o ovoj tematici koja se tiče European trading sustava (ETS), kao i CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism).
O važnosti konferencije govori i činjenica da je na istoj bilo više od 400 sudionika, uz veliki broj kompanija, uključujući i one iz BiH. Srž priče iz smjernice Europske unije, koja u BiH još nije prihvaćena, najviše će se odnositi na proizvodnju električne energije, metale, mineralna gnojiva, a uključuje i tekući vodik kao buduću alternativu.
U kontekstu prekograničnog poreza valja navesti, objasnio je Vuković, kako ova tematika znači da ako izvozimo svoje robe, a nismo dio sustava, plaćamo porez u Europskoj uniji, odnosno u zemlji u koju se izvozi. Ako se pak uđe u CBAM sustav trgovanja, tvrtke iz BiH će porez plaćati u BiH, što znači da novac ostaje u zemlji, a postat će dio posebnog fonda iz kojega će se onda financirati zelena energija. A onda putem te zelene energije, kada se istom oplemene proizvodi, tvrtke iz BiH mogu dobiti veće kvote za izvoz te će ostati konkurentne na postojećim tržištima. Kada je pak riječ, primjerice, o izvozu struje u tranzitu, porezi na tranzite se ne plaćaju, dakle, porez se plaća samo u slučaju veze između proizvođača i izravnog korisnika.
U pogledu dinamike uslojavanja novog sustava, on će biti testiran do 2026. godine, što znači kako će postojati obveza da svaka od država koja ga uvede izvješćuje nadležne europske institucije kako bi se znali obračuni poreza, koji će zasigurno biti kompleksni. Vuković ističe kako su domaće kompanije bile proaktivni sudionici, odnosno pokazale su jako veliko zanimanje za ovu tematiku. O važnosti problematike svakako govori i činjenica da će novi sustav imati utjecaja ne samo na kompanije iz metalskog i energetskog sektora već i na sve one koje su izravno ili neizravno povezane, jer će biti uključene sve tvrtke koje koriste električnu energiju, od proizvođača namještaja i plastike pa do tvrtki koje koriste rashladne uređaje na bazi freona. U konačnici, bez pravodobnog ulaska u europski sustav bh. ekonomija doživjet će značajno smanjenje gospodarske aktivnosti uz prijetnju gubitka velikih izvoznih tržišta, što je scenarij koji treba izbjeći pod svaku cijenu. Vanjskotrgovinska komora BiH pritom je najglasniji akter koji konstantno upozorava na potrebu ubrzanja prilagodbe novim europskim propisima.
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam koji ima za cilj regulirati emisije ugljika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja bi omogućila zemljama da naplaćuju porez ili nadoknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljika. CBAM treba ohrabriti treće zemlje da ojačaju svoje klimatske propise, uvedu strože ciljeve za smanjenje emisija i ulažu u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora. BiH i cijela regija imaju ogromni potencijal u obnovljivim izvorima energije. Potrebno je uspostaviti i prilagoditi zakonsku regulativu, a i približiti gospodarstvo zakonodavnom okviru. CBAM će stupiti u primjenu u svojoj prijelaznoj fazi 1. listopada 2023. godine, s prvim izvještajnim razdobljem za uvoznike koje se završava 31. siječnja 2024. Set pravila i zahtjevi za izvještavanje o emisijama prema CBAM-u bit će dalje precizirani u aktu koji će donijeti Komisija nakon konzultacija s CBAM odborom
