Podatak prema kojemu su građani BiH u godini dana na bankama dodatno uštedjeli gotovo milijardu i 600 milijuna maraka, a da su njihovi ukupni depoziti prerasli iznos od 17 i pol milijardi maraka upućuje na nekoliko zaključaka. Prvi je da postoji visok stupanj povjerenja u domaći bankarski sustav koji se pokazao otpornim na krize i događaje na globalnoj razini.
Pitanje načina uštede, a osobito ako govorimo o tematici dugoročne isplativosti, valja gledati i kroz prizmu poslovnog duha, koji kod određenog dijela građana, a osobito onih sklonijih realizaciji poslovnih ideja, rezultira i drugačijim načinima povećanja vrijednosti novca. A to je osobito vidljivo na duge staze, poput nekretninske štednje ili pak pokretanja određenih oblika biznisa, što može rezultirati značajnijom dobiti.
Kretanje iznosa
Brojke koje je nedavno objavila Centralna banka BiH pokazuju kako su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju siječnja 2025. godine iznosili 33,86 milijardi KM, a najveći dio čini upravo štednja stanovništva koje na bankama drži 17 milijardi i 690 milijuna maraka, dok drugo mjesto čine privatna poduzeća s depozitima od 8 milijardi i 179,7 milijuna maraka. Vladine institucije su na trećoj poziciji s iznosom od 4 milijarde i 44,9 milijuna maraka ušteđevine, a slijede javna poduzeća s iznosom depozita od milijardu i 972,8 milijuna maraka, dok ih u stopu prate ostali domaći sektori s iznosom od milijardu i 971,2 milijuna KM.
Ako analiziramo kretanje iznosa depozita u bankama, mogu se uočiti određene zakonitosti, a one govore kako na godišnjoj razini oni rastu kod gotovo svih korisnika bankarskih usluga, osim vladinih institucija, čiji su depoziti u odnosu na kraj siječnja prošle godine smanjeni za 98,5 milijuna KM. Zato je ušteđevina stanovništva porasla za 1,57 milijardi KM, privatnih poduzeća za 958,2 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 7,9 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 172,6 milijuna KM. Ukupno su depoziti na bankama porasli za 2,61 milijardu KM. Kada se pak pogleda kretanje domaćih depozita na mjesečnoj razini, primjetno je kako su oni smanjeni za 12,3 milijuna KM. Smanjenje depozita na mjesečnoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 105 milijuna KM (2,5%) i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 31,2 milijuna KM (1,6%). S druge strane, depoziti su povećani kod sektora stanovništva za 38,7 milijuna KM (0,2%), kod privatnih poduzeća za 76,5 milijuna KM (0,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 8,8 milijuna KM (0,4%).
S druge strane, porast depozita, a osobito onoga u sektoru stanovništva, prati i porast drugih parametara na drugoj strani bankarske vage. Riječ je o kreditima koji i dalje pokazuju tendenciju rasta na godišnjoj razini. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju siječnja 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi maraka, što je ipak manje u odnosu na prethodni mjesec za 64,6 milijuna KM.
Kreditni rast
Uvidom u strukturu korisnika kredita na prvom mjestu su stanovnici BiH koji duguju 12 milijardi i 920,7 milijuna maraka. Drugo mjesto zauzimaju privatna poduzeća s iznosom kredita od 10 milijardi i 560,2 milijuna maraka, a slijede vladine institucije s milijardom i 279,7 milijuna KM, javna poduzeća sa 682,3 milijuna KM te krediti ostalim domaćim sektorima u iznosu od 318,5 milijuna maraka. U godini dana krediti su porasli za 2,29 milijardi KM, i to u najvećem iznosu kod sektora stanovništva - za 1,11 milijardi KM (9,4%), a slijede privatna poduzeća uz rast od 846,1 milijun KM te vladine institucije sa 177,4 milijuna KM. Uz to, krediti su porasli i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 74,9 milijuna KM te ostalih domaćih sektora za 84,7 milijuna KM.
Tematika kreditnog zaduženja složena je i traži analitički pristup u smislu namjene, no kod stanovništva se ipak može utvrditi kako najveći dio kredita ide na one nenamjenske potrošačke.
