Ono što se u startu može uočiti je podatak kako je u siječnju i veljači izvoz u EU rastao bržim tempom od uvoza.
Kretanja na početku godine
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do veljače 2025. godine izvoz je iznosio 2 milijarde i 659 milijuna KM, što je za 6,1% više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 4 milijarde i 538 milijuna KM, što je za 6,4% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,6%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1 milijardu i 880 milijuna KM.
Kada se gledaju tržišta, ohrabruje što je BiH napravila mali, ali ipak značajan i u strateškom smislu obećavajući iskorak u smislu zastupljenosti na području zemalja članica EU-a. Tako je izvoz u zemlje EU-a iznosio 1 milijardu i 958 milijuna KM, što je za 3,4% više nego u istom razdoblju 2024., dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 628 milijuna KM, što je za 3% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 74,5%. Deficit je, kao što je vidljivo, očit, no, isto tako, podatak o rastu izvoza u većem postotku u odnosu na uvoz govori o potencijalima koji se otvaraju za BiH. No, upravo je na zemlji, odnosno njezinim vlastima na svim razinama da prepoznaju priliku, a koja bi u vremenu koje dolazi mogla biti dodatno naglašena zbog velikog zaokreta koji EU pravi u smislu povećanja proizvodnje. Naime, očito je kako globalni politički potresi i neizvjesnosti prisiljavaju EU da snažnije investira u vlastite, ali i u kapacitete proizvodnje u geografski bliskim područjima, a osobito onim zemljama koje su već u postupku pristupanja u punopravno članstvo.
Kad je riječ o drugom tržištu, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 448 milijuna KM, što je za 17,3% više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 548 milijuna KM, što je za 17,4% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 81,7%.
Večernji list analizirao je financijske iznose izvoza i uvoza pojedinih kategorija proizvoda, a jedan od zaključaka je kako, potencijalima unatoč, i dalje imamo prilično veliki deficit u smislu trgovine prehrambenim proizvodima. Vrijednost izvoza biljnih proizvoda tako je u prva dva mjeseca ove godine iznosila 30,7 milijuna KM, dok je uvoz dosegnuo gotovo 229,4 milijuna KM. Istodobno, kod izvoza proizvoda životinjskog podrijetla i živih životinja nešto je manji deficit, ali i dalje izražen (izvoz 34,4 milijuna KM, uvoz 142 milijuna KM).
A promatrajući vrijednost izvoza, prvo mjesto čine metali i proizvodi od metala s iznosom od 471,4 milijuna KM. U četiri kategorije proizvoda imamo suficit, a to su drvna industrije, industrija obuće, namjenska, odnosno vojna industrija te kategorija raznih proizvoda. Kada govorimo o apsolutnim iznosima na drugoj strani vanjskotrgovinske vage, odnosno uvozu, na prvom mjestu su strojevi i elektrotehnička roba s iznosom od gotovo 654,9 milijuna KM, no ono što je zanimljivo je što je izvoz u ovoj kategoriji dosegnuo respektabilnih 460 milijuna KM.
I Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio podatke za veljaču ove godine, a u njima je vidljivo kako je i na ovoj razini zabilježen porast izvoza, odnosno veća stopa rasta izvoza od stope rasta uvoza u odnosu na veljaču prošle godine, što upućuje na određene pozitivne trendove u vanjskoj trgovini s partnerima u Europskoj uniji.
FBiH je za veljaču 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od 982 milijuna i 887 tisuća KM, što je za 142 milijuna i 816 tisuća KM ili 17% više u odnosu na siječanj 2025., odnosno za 73 milijuna i 888 tisuća KM ili 8,1% više u odnosu na veljaču prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti od milijardu, 716 milijuna i 804 tisuće KM, što je za 194 milijuna i 303 tisuće KM ili 12,8% više u odnosu na siječanj 2025., odnosno za 37 milijuna i 507 tisuća KM ili 2,2% više u odnosu na veljaču prethodne godine.
Proizvodnja
Trendovi progovaraju o određenim pozitivnim pomacima koji upućuje na oporavak europskog gospodarstva o kojem ovisi i ono bh., no za neke zaključke ipak je potrebno pričekati razvoj situacije u ostatku godine. Međutim, ekonomsko otrježnjenje Europe, a poglavito u svjetlu činjenice da su globalni dobavni pravci već odavno poremećeni, a tu su i carinski nameti koji bi dolazili i s druge strane Atlantika, traže hitan, sveobuhvatan i koordiniran odgovor europske industrije u vidu ojačavanja vlastitih proizvodnih kapaciteta. Gdje će se BiH pozicionirati u tim novim odnosima, za sad je teško predvidjeti, no prilike za osnaživanje vlastitih proizvodnih kapaciteta i njihovo plasiranje u Europsku uniju zasigurno postoje.
